BiH

Rekorderka je Irena Hadžiabdić

Dvojici od tri člana CIK-a, i to Petriću i Arnautoviću, mandat je istekao još krajem prošle godine

Članovi Centralne izborne komisije (CIK) BiH u prošloj i u ovoj godini potrošili su više od 93.000 KM samo na putovanja, uglavnom u inozemstvo. Prema dokumentaciji koja je u posjedu Inforadara, najveći troškovi odnose se na avionske karte, smještaj, ali i dnevnice. Vjerovatno je i to jedan od razloga zbog čega članovi CIK-a rado i često putuju budući da za godinu “naberu” dnevnica (po članu) između 2.000 i 3.000 KM.

Rekorderka po broju putovanja je Irena Hadžiabdić, koja je za dvije godine posjetila čak 16 destinacija! Kako je vidljivo iz dokumenata, Hadžiabdić je tokom prošle godine posjetila dva puta Sjedinjene Američke Države, potom Rusku Federaciju, Albaniju, Sloveniju, Litvu, Južnu  Koreju, Australiju, Ukrajinu… Ove godine putovala je u Ganu, pa ponovo u Ukrajinu, također dva puta u SAD, Gruziju, Švedsku i Francusku. Efekti njenih putovanja javnosti su potpuno nepoznati, piše Inforadar.

OD AMERIKE I AUSTRALIJE DO INDIJE I GANE

Po broju letova na destinacije širom svijeta Irenu Hadžiabdić prate Suad Arnautović, član CIK-a i Branko Petrić, predsjednik Komisije. Arnautović je tokom 2018. i u ovoj godini putovao 11 puta u inostranstvo (i jednom unutar BiH). Ovaj član CIK-a boravio je u Njemačkoj, Austriji, Kanadi, Turskoj, Gani, SAD-u, Južnoj Koreji, Indiji, Rusiji. Kao i slučaju Hadžiabdić, javnosti su nepoznati efekti Arnautovićevih putovanja.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić imao je osam letova u ovoj i prosloj godini, a posjetio je Njemačku, Sloveniju, Italiju, Švicarsku, Australiju, Litvu, Ganu, Sjevernu Makedoniju, Rusiju i Indiju.

Član CIK-a Vlado Rogić imao je četiri putovanja u prošloj i ovoj godini u Indiju, Francusku, Njemačku i SAD, dok je Novak Božičković prošle godine bio u Rusiji, SAD-a i Njemačkoj, a ove nije putovao službeno u inostranstvo. Ahmet Šantić je tokom dvije godine posjetio tri zemlje, i to Sjevernu Makedoniju, Indiju i Njemačku, dok je Stjepan Mikić u prošloj godini putovao u Australiju i Češku, a ove godine nema ga na spisku onih koji putovali u inostranstvo.

Jednako su apsurdna obrazloženja ovih putovanja. U dokumentima je navedeno da su članovi CIK-a u januaru ove godine u Indiju putovali „radi učešća u programu razvoja kapaciteta u izbornoj tehnologiji“. U Gani su boravili na „međunarodnom simpoziju o izbornim pitanjima i ceremoniju dodjele međunarodnih izbornih nagrada“, a u Gruziji „radi učešća na konferenciji o govoru mržnje u izbornoj kampanji.“ U Južnu Koreju članovi CIK-a su, vjerovali ili ne, putovali zbog učešća na kursu “Izbori i izborni menadžment u Južnoj Koreji“.

Jedan od razloga silnih putovanja članova CIK-a je, kako je navedeno, i „učešće u posmatračkim misijama“ tokom izbora u nekim zemljama, kao i obuke bh. birača koji su glasali iz dijaspore, te zbog prisustva na određenim konferencijama „o naprednim tehnologijama u izbornom procesu u svijetu“.

Možda bi se za ovu vrstu turističkog komoditeta članova CIK-a moglo naći i razumijevanje i opravdanje da stanje u ovoj državnoj instituciju zaduženoj za provedbu izbora nije blago rečeno haotično, odnosno, da CIK-u nije teško narušen dignitet zbog ozbljnih optužbi (i mnogih dokaza) o neregularnostima nekih od posljedjih izbora, kao u slučaju afere nestanka 35 tona glasačkih listića, o čemu su izvještavale kolege iz magazina Žurnal.

ISTEKAO MANDAT

Uz sve to, dvojici od tri člana CIK-a, i to upravo Petriću i Arnautoviću, mandat je istekao još krajem prošle godine. No, Predstavnički dom Parlamenta BiH, koji bira članove CIK-a, nije pokrenuo proceudru izbora novih članova, iako je to po zakonu morao da uradi. Kako za ova dva člana, koji su već potrošili i dobro naplatili godinu tehničkog mandata, tako je već morala biti pokrenuta procedura izbora još tri člana CIK-a jer krajem ovog mjeseca mandati ističu i Novaku Božičkoviću, Stjepanu Mikiću i Ahmetu Šantiću.

Naime, član 2.5 Izbornog zakona BiH jasno propisuje da Predstavnički dom Parlamenta BiH pokreće proceduru imenovanja članova CIK BiH na način da se formira Komisija za izbor i imenovanje. Na osnovu provedenog konkursa, Komisija sačinjava listu kandidata te je dostavlja Predstavničkom domu PSBiH koji na osnovu te liste imenuje članove CIK-a.

„Ako se ova lista ne dostavi Predstavničkom domu u roku od 30 dana prije isteka mandata članova CIK BiH, Predstavnički dom predlaže i imenuje članove CIK BiH. Komisija za izbor i imenovanje dužna je dostaviti listu kandidata Predstavničkom domu najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH“, navedeno je u Izbornom zakonu BiH.

Jasno je da je zakon prekršen, jer rokovi su probijeni i ništa nije učinjeno po ovom pitanju, a zbog jednogodišnje blokade u radu Predstavničkog doma PSBiH. S druge strane, već godinama se ukazuje na to da je CIK pod političkim utjecajem i da većina njegovih članova radi po instrukcijama SDA, SNSD-a i HDZ-a te da sadašnji sastav Komisije odgovara aktuelnim koalicionim partnerima kojima se i ne žuri da postupe po zakonu i pokrenu proceduru imenovanja pet novih članova.

Od CIK BiH željeli smo da dobijemo informaciju više o troškovima, izvorima finansiranja putovanja, odnosno o statusu članova kojima je istekao mandat, no odgovore na pitanja nismo dobili. Također je bio bezuspješan i naš pokušaj da telefonski kontakiramo Branka Petrića, predsjednika CIK-a, inače „jedinog ovlaštenog“ za davanje izjava medijima.

Autor: Semira DEGIRMENDŽIĆ (Inforadar)

Fokus.ba