BiH

Christian Schwarz-Schilling

Za šest zemalja Zapadnog Balkana postavlja se pitanje šta sada?

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba i da će to imati fatalne posljedice za BiH, piše u svojoj kolumni Christian Schwarz-Schilling.

Njemačka savezna ministarka odbrane Annegret Kramp-Karrenbauer je 6. novembra u Berlinu generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu dodijelila “Medalju Manfreda Wörnera”. To je vrlo važan znak od strane NATO-a, posebno u danima kada je Sjeverna Makedonija primila potpuno neočekivani udarac iz Evrope, prenosi Deutsche Welle.

Odbijanje početka pregovora o proširenju EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kroz francuski veto izazvalo je veoma loše efekte u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Još se jednom jasno pokazalo da Evropa ne ispunjava svoja obećanja i kroz to ulazi u pravu krizu vjerodostojnosti. Tačno je da zahtjevi Evrope za vladavinom prava moraju biti uvaženi među zemljama kandidatima. Sjeverna Makedonija i Albanija su ispunile zahtjeve dobijene od EU-, kao što je i sama Evropska komisija to potvrdila. Odbacivanjem narednog koraka u pravcu EU, te se dvije zemlje, kao i cijeli region, vraćaju unazad.

Za šest zemalja Zapadnog Balkana postavlja se pitanje šta sada?

Put u EU je, kako to sada izgleda, na neodređeno vrijeme zaustavljen. Zašto bi sada te zemlje trebale nastaviti raditi na zahtjevima za članstvo u EU, kada im je jasno pokazano da je proširenje EU-a zapravo zaustavljeno iz drugih razloga? Evropa je bila svjesna opasnosti da se te zemlje mogu okrenuti u pravcu istoka. Uprkos tome, EU pravi jednu tako ozbiljnu, neki čak kažu, istorijsku grešku i ne ispunjava svoja obećanja. Neki, poput Think Tanka ESI, zalažu se sada najprije za integraciju šest zemalja zapadnog Balkana u Evropski ekonomski prostor, kao prvu konkretnu stanicu na njihovom putu u EU. To je pokrenulo veliku evropsku diskusiju. Mnogi su protiv toga.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučićje u intervjuu za austrijski „Der Standard” 21. oktobra 2019. jasno rekao: „NE pregovorima sa EU će u Srbiji voditi ka tome da EU postane još nepopularnija i da joj se manje vjeruje. […] Ali mi se brinemo za sebe. Moramo riješiti naše odnose u regionu. A imamo i dobre odnose sa Kinom, Rusijom i Turskom.” I Srbija je odmah potpisala sporazum s Euroazijskom ekonomskom unijom, iako to nije kompatibilno s članstvom u EU. Rusija je odmah pozvala Sjevernu Makedoniju i Albaniju da i one to urade.

Kakvi su to nevjerovatni razvoji događaja? U Evropi nedostaje zajednička strateška politika, nedostaje jasnoća u pogledu naših interesa i naše vizije za rješavanje problema na Balkanu. Vrlo je teško razumjeti šta pri tome misli aktuelna politička elita u Evropi.

Stoga je izuzetno važno da barem NATO ima jače prisustvo na Zapadnom Balkanu. Albanija i Crna Gora su već članice NATO-a, a i Sjeverna Makedonija se nalazi pred članstvom. Samo Srbija ne teži ka članstvu u NATO-u, što pretežno važi i za srpski entitet u Bosni i Hercegovini (BiH), Republiku Srpsku (RS). RS lojalno prati Srbiju i protivi se članstvu u NATO-u, iako je godinama ranije sa tim bila saglasna i službeno je potpisala zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO-u. To sada uzrokuje velike probleme i političku blokadu u Bosni i Hercegovini. Vlada u Bosni i Hercegovini, nakon izbora u oktobru 2018. godine, još uvijek nije formirana, jer se Republika Srpska predomislila i više ne poštuje postojeće pravne sporazume od ranije. RS odbacuje aktiviranje takozvanog MAP-a (Akcioni plan za članstvo) i blokira put Bosne i Hercegovine u NATO. Jaki čovjek srpskog entiteta Milorad Dodik, koji je sada i član Predsjedništva BiH, održava dobre odnose sa Rusijom, koja se protivi širenju NATO-a na zapadni Balkan i sve jače se bori za nezavisnost Republike Srpske. Dok Rusija kroz konkretne korake jača svoj uticaj u regionu, EU daje prazna obećanja. Tako se povećava opasnost od budućih ozbiljnih sukoba, u slučaju da Dodik konkretnim koracima nastavi slijediti svoju najavu otcjepljenja i pripoji RS Srbiji.

Čak je i srbijanski predsjednik Vučić, koji je inače u javnosti vrlo oprezan po pitanju svojih izjava o Bosni i Hercegovini, u intervjuu za “Standard”, pozvao se na referendume o nezavisnosti u bivšoj Jugoslaviji i postavio pitanje: “Zašto se danas ne dozvoli jedan takav referendum Republici Srpskoj?” Time je ciljao u pravcu nezavisnosti Republike Srpske, jer ga uznemirava gubitak Kosova i vjeruje da svojim biračima kao kompenzaciju mora nešto ponuditi. Stoga Vučić kaže:„Srbi su jedini koji nemaju pravo na samoopredjeljenje. Srbe čini bijesnim kada čuju da drugi postupaju u skladu sa međunarodnim standardima, ali kada Srbi sami nešto zatraže, za njih ne postoji “sui generis” (op.red. izuzetak).

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba ikao i da će to imati fatalne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Izuzetno važnu geografsku ulogu ulogu tu igra Distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između Republike Srpske i Srbije.

Stoga je vrlo važno da osim EUFOR-a, NATO koji je u Bosni i Hercegovini prisutan od kraja rata 1995., tamo pokaže jače vojno prisustvo, kako bi se izbjegle teže posljedice.

Evropa mora protrljati oči i konačno se probuditi.

Autor: Deutsche Welle

Fokus.ba