Poslovi na kojima sjedite, nepravilno držanje, nedostatak fizičke aktivnosti ili pogrešan položaj priliko spavanja mogu dovesti do neizdrživih bolova koji smetaju u obavljanju dnevnih obaveza. Sve navedeno može utjecati na nastanak boli u gornjem ili donjem dijelu leđa.

Naravno da ozbiljniji problemi sa zdravljem mogu biti uzroci boli koju osjećate u leđima. Oni dolaze kao posljedica nekih sistemskih oboljenja, a často su u vezi sa starenjem i „trošenjem“.

Osteoartritis i hernija diska

Starenju i „trošenju“ naročito je podložna kičma. Između svakog njenog pršljenja nalaze se diskovi koji podupiru kosti i sprečavaju njihovo trljanje. Sa starenjem ti se diskovi troše, što kao posljedicu ima osteoartritis.

Riječ je o najčešćem obliku artritisa u svijetu, koji može izazivati bol u gornjem dijelu leđa zbog pritisaka i iritiranja okolnih nerava. Ti diskovi mogu i iskliznuti između pršljenova, čak i puknuti, a u tom slučaju govorimo o herniji diska koja može uzrokovati uklještenje nerva.

Problemi s diskovima ne moraju uvijek uzrokovati bol, no kada je bol prisutna onda je strašno neugodna. Stručnjaci procjenjuju da samo pet posto svih bolova u leđima uzrokuju problemi s diskovima.

Mnogo se toga može izbjeći aktivnim životnim stilom i malim promjenama ponašanja: da težak teret podižemo ravnih leđa i iz polučučnja ili da prilikom sjedenja češće mijenjamo položaj i povremeno ustajemo. Osim toga, jaka muskulatura trupa koju možemo izgraditi vježbanjem ili redovitim plivanjem podupire kičmu i rasterećuje diskove.

Na jedno se ipak ne može utjecati, a to su geni. Jer, stabilnost i čvrstoća naših diskova dobrim je dijelom genetski predodređena. Zato se i događa da već i mladi, aktivni ljudi imaju probleme s diskovima.

Kompresivni prijelomi ili osteoporoza

Starenjem se povećava i rizik od osteoporoze, bolesti koja uzrokuje slabljenje kostiju, zbog čega one postaju lomljive. Bol u leđima može biti prvi znak osteoporoze, a do preloma kosti može doći čak i da ljudi toga nisu svjesni.

Pogrbljenost koja se javlja kod mnogih starijih ljudi uzrokovana je slabljenjem i prelomima kičme. Iako postoji široka paleta lijekova za liječenje osteoporoze, prevencija i dalje ostaje stup temeljac u borbi protiv ove bolesti.

Žučni kamenci

Ljudima koji zatraže hitnu pomoć zbog strašne boli u gornjem dijelu leđa liječnici nerijetko dijagnosticiraju žučne kamence. Smješten ispod jetre, kruškoliki žučni mjehur oslobađa u tanko crijevo žuč koja tijelu pomaže probaviti masnoće.

Ponekad se žuč zadržava i nakuplja u kanalu koji vodi do tankog crijeva, gdje se stvrdne i nastane žučni kamenac koji uzrokuje bol između lopatica. Riječ je o referiranoj boli koja se iznenadno javlja zbog prenošenja boli među nervima na putu do mozga.

I upala gušterače, čirevi na želucu i dvanaestercu ili upala bubrega mogu uzrokovati bol koja se može proširiti i na leđno područje.

Sve navedeno su ozbiljni zdravstveni problemi koje treba liječiti. Ali moguće je još niz uzroka boli u leđima na koje se može utjecati promjenom ponašanja ili stila života.

Nepravilno sjedenje i korištenje mobitela

Konstantno sjedenje za stolom nije dobro za kičmu jer loše držanje može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa tako što pojačava količinu pritiska ili napetosti na kosti, zglobove, ligamente i diskove.Držanje tokom sjedenja za radnim stolom može se popraviti vrlo jednostavno – podlaktice trebaju biti paralelne s podom, glava i torzo trebaju biti zajedno poravnani, stopala trebaju biti ravna na podu, bedra paralelna s podom, a leđima treba staln potpora.

I savijanje nad mobitelom ili tabletom po nekoliko sati dnevno može biti jedan od uzroka boli u leđima. Naime, kada je vrat u tom položaju pa su ramena pogrbljena, stvara se dodatan težinski pritisak na kičmu što može promijeniti držanje i uzrokovati bolove.

Najbolje bi bilo smanjiti vrijeme provedeno s mobitelom ili tabletom u ruci, no ako to nije moguće, treba barem pokušati držati te sprave u prirodnom nivou očiju.

Bolovi u leđimaFoto: (Avaz)

Stres i mišićna neravnoteža

Stres može uzrokovati zategnute mišiće i čvorove u vratu i gornjem dijelu leđa, što svakako može biti bolno. Također, grčenje u leđima može izazvati i anksioznost. Tehnike opuštanja poput dubokog disanja i meditacije te intenzivno istezanje i joga mogu biti od velike pomoći u ovom slučaju.

Kod žena koje su nedavno rodile bol u donjem dijelu leđa najčešće je rezultat stresa pod kojim je tijelo bilo tokom trudnoće te navika stečenih tokom brige za malo dijete.

Na primjer, stalno držanje djeteta na jednoj strani ili pogrbljen položaj tokom dojenja mogu dovesti do mišićne neravnoteže koja utječe na prirodnu krivinu kičme. Rješenje je – češće mijenjati položaj i držati se pravilno, što bi trebalo olakšati bol u leđima.

Kako je sve u našem tijelu povezano, tako bol u leđima mogu uzrokovati zategnute tetive ili slabi trbušni mišići. Odnosno, ako ostale grupe mišića nisu uravnotežene, to može uzrokovati da leđni mišići preuzmu više tereta nego što bi trebali kako bi položaj kičme ostao pravilan.

U ovom slučaju vježbanje i učvršćivanje mišića najbolja je opcija, no za prepoznavanje specifičnih neravnoteža koje uzrokuju bol u leđima potrebno je tražiti pomoć fizioterapeuta.

Bolovi u leđima su svakodneva stvar

Čak 80 posto ljudi tokom života osjetit će bolove u nekom dijelu leđa. Iskustvo tih bolova jednako je onome kada ste tužni ili umorni. No, sve je u redu do trenutka kada ti bolovi ne prestaju ili se ne liječe. Zato, kada osjetite snažan pritisak u vratu i leđima koji traje dulje vremena, trebali biste posjetiti liječnika.

Većina vrsta boli u leđima mogu se riješiti u okviru šest sedmica. Ali, ako je vaša bol neprestana ili se stanje s vremenom samo pogoršava, svakako se mora potražiti stručna liječnička pomoć. To je naročito važno ako ste pali, ako se ne možete pomaknuti ili ako je kičma doživjela određenu vrstu traume te ako kičma na određenim mjestima izrazito boli.

Bol i ležanje

Snažnija bol ne znači i ozbiljnije oštećenje. Dvije osobe s jednakom ozljedom ne moraju osjećati jednaku bol. Nivo boli ovisi o brojnim faktorima; o situaciji u kojoj je ozljeda nastala, prošlim bolnim iskustvima, raspoloženju, strahovima, nivo stresa, fizičkim aktivnostima te životnom stilu.

Ležanje u krevetu ne pomaže. Prvih nekoliko dana nakon teže ozljede ili uganuća, nije preporučljivo odmah nastaviti raditi naporne fizičke aktivnosti.

No, vrlo brzo bi trebalo krenuti sa laganijim aktivnostima kako bi se tijelo, odnosno kičma i mišići ponovno naviknuli na kretanje i razgibali se. Ležanje u krevetu ne pomaže jer se tijelo navikava na jedan položaj, a ujedno se nešto može i ukočiti, izazivajući pritom dodatnu bol.

Držanje i spavanje

Ne postoji savršeno držanje. Naravno, važno je truditi se održavati pravilno držanje prilikom hodanja ili stajanja. No, kada ste na poslu gdje većinu dana sjedite, onda je zaista teško održavati kičmu ravnom. Zato treba što češće mijenjati položaj sjedenja kako tijelo ne bi postalo negibljivo.

Probajte promijeniti navike odlaska u krevet i buđenja. Naime, kada osjećate bolove vrlo je teško dobro se naspavati. No, loš san i nesanica mogu izazvati stres, glavobolje, loše raspoloženje i anksioznost, a svime time bol postaje snažnija.

Tjelesna aktivnost i vježbe

1. Mnogi ljudi s bolovima u leđima boje se vježbati i smatraju kako će im to stvoriti dodatne probleme. Naravno da nije tako. Redovna tjelovježba čini zdravijim i u boljoj formi, smanjuje bolove i neugodu, opušta napete mišiće, podržava imunitet i rješava nas stresa i anksioznosti. 

2. Mnogi ljudi koje bole leđa, a i većina liječnika zatražit će rendgensku sliku leđa. A što kada su nalazi dobri, a bol ne prestaje? Uvijek postoji mogućnost da bol nije izazvana uganućem ili ozljedom neke kosti, nego miogelozama, to jest mliječnom kiselinom u mišićima. Takva bol rješava se jednostavnim terapijskim vježbama te odlaskom na masažu.

3. Malo je slučajeva kada je zbog bolova u leđima potreban operativni zahvat. To se radi samo zbog ozbiljnih oštećenja i ozljeda. Većina ljudi suzbija i liječi tu bol spoznajom i pravodobnim liječenjem poput tjelesnih aktivnosti i pravilnije prehrane.

 

 

(avaz)