Piše: Armin Aljović


Sabor Islamske zajednice Bosne i Hercegovine u subotu je utvrdio listu od tri kandidata za reisu-l-ulemu, koji će biti biran na Saboru 12. oktobra u Sarajevu.
Kandidati su aktuelni reisu-l-ulema Huseinu ef. Kavazović, mostarski muftija Salem ef. Dedović i Muamer ef. Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja i narodni poslanik u Skupštini Srbije.
Analitičari nemaju dvojbe da će novi sedmogodišnji mandat ponovo pripasti Huseinu ef. Kavazović, zbog njegove ogromne podrške koju uživa – ne samo unutar Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, već i u međunarodnim krugovima, naročito među zapadnim zemljama, prije svega zbog isticanja – u prvi plan – borbe za ljudska prava.

Ef. Dedović, također ugledni član Islamske zajednice, koji je radio mnogo na pomirenju u postratnoj Bosni i Hercegovini, premda ima izuzetne kvalitete, teško da – sa Kavazovićem kao protukandidatom – može imati neke ozbiljnije šanse.

Iako sa najmanjim izgledima – i sa najmanjim brojem nominacija – analitičari i novinari posljednjih dana prave paralelu baš između Kavazovića i Muamera Zukorlića. Među najzanimljivijim tezama je možda ona da će sabornici Islamske zajednice moći birati “između demokratije (što islam po svojoj prirodi i jeste) i autokratije (što islam ne podržava)”.

Rođen 1970. u Tutinu, diplomirao filozofiju šerijatskog prava na Islamskom univerzitetu u Alžiru, Muamer ef. Zukorić je kontroverzna ličnost, razapet između vjere i politike, pa čak i između vjere i onoga što vjera zabranjuje. U vremenu kada nacionalne politike u Beogradu i Zagrebu rade na razbijanju multietničke Bosne i Hercegovine – što je primarno bio cilj rata protiv Bosne i Hercegovine devedesetih – u postratnom period jačajući etnička osjećanja kod bosanskih Srba i bosanskih Hrvata na štetu bosanskog identiteta (!), Zukorlić je odgovorio istom mjerom, agresivno propagirajući bošnjaštvo – na prvom mjestu kroz njegovu privatnu Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti – što Zukorlić vidi kao nasušnu potrebu bosanskih muslimana, svjesno ili nesvjesno ubijajući duh građanske Bosne i Hercegovine, što u konačnici i jeste cilj druga dva nacionalizma. Nadalje, kao predsjednik Stranke pravde i pomirenja u Skupštini Srbije Zukorlić je stao na stranu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, nositelja politike etnocentrizma, što je u kontekstu zemalja zapadnog Balkana prepakovani i mnogo opasni nacionalizam. Srbijanski neovisni mediji, poput KRIK-a, pisali su o Zukorlićevom raskošnom životu, bijesnim vozilima, sumnjivim tjelohraniteljima, kao i nelegalnoj gradnji objekata u Novom Pazaru.

Husein ef. Kavazović, rođen 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, završio Gazijinu medresu u Sarajevu i Šerijatski fakultet Univerziteta Al-Azhar u Kairu, magistarao i doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu iz područja šerijatskog prava, prihvaćen je kao proevropski vjerski lider bosanskih muslimana, koji u turbulentnim vremenima, snažnom populizmu i islamofobiji u mnogim evropkim zemljama, uspjeva očuvati osnovne temelje islama, ali istovremeno muslimane Bosne i Hercegovine integrisati u moderne svjetske tokove, barem kada je u pitanju religija.

Engleski i bosanski mediji izvjestili su da je na zahtjev porodice pokojnog Lorda Pedija Ešdauna reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović početkom mjeseca citirao ajete iz Kur’ana u Zbornoj crkvi Svetog Petra u Westminsteru u Londonu, što je vrlo ozbiljno pomjeranje granica tolerancije između dvije najveće monoteističe religije u svijetu – islama i kršćanstava!

 

 

(NAP)