Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.​​

Do sada je obavljeno skromno istraživanje o migranatima iz BiH u Austriji. Zajedničke tačke se odnose na analizu različitih migracionih talasa i problema u vezi sa društvenoekonomskom integracijom migranata iz BiH u austrijsko društvo. Austrija je primila drugi najveći broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine tokom rata u BiH devedesetih godina, što je migrante iz BiH u Austriji načinilo jednom od najvećih izbjegličkih skupina.

Sticanje državljanstva

Javnost je prihvatila dolazak izbjeglica iz BiH, te su postojali različiti oblici javne podrške. Nije poznat tačan broj migranata iz BiH u Austriji; prema Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, najnovije dostupne procjene ukazuju na broj između 135.000 i 165.000 ljudi dok je Migracioni profil Ministarstva sigurnosti BiH iz 2016. godine ukazao na to da se radilo o 93.973 građana BiH.

Većina njih živi u Beču, Štajerskoj i Gornjoj Austriji. Zakon o državljanstvu Austrije ne dozvoljava dvojno državljanstvo, i procjenjuje se da je do sada oko 40% migranata iz BiH koji žive u Austriji (uključujući i one sa izbjegličkim statusom) uzelo austrijsko državljanstvo. Većina službenih dokumenata i objavljenih članaka navodi da su migranti iz BiH u velikoj mjeri integrirani u austrijsko društvo, te da su, u poređenju sa drugim migrantskim grupama, cijenjeni na tržištu rada.

 

Prije 1998. godine, izbjeglice iz BiH su bile u sistemu privremene zaštite, isključene iz pristupa tržištu rada. Tokom 1998. godine, migrant iz BiH su dobili pristup stalnom prebivalištu i trajnim radnim dozvolama. Status migranata porijeklom iz BiH, koji u Austriji žive duži vremenski period, u potpunosti je riješen kroz sticanje austrijskog državljanstva. Drugi su dobili boravišne dozvole (stalni ili ograničeni boravak), uglavnom za spajanje porodice, rad i studiranje.

Broj Bosanaca i Hercegovaca u Austriji prema godinama/

Kao i u svim drugim odredišnim zemljama, udruženja dijaspore iz BiH u Austriji u velikoj su mjeri podijeljena i decentralizirana, osnovana na nacionalnoj i etničkoj osnovi, iako postoje određena udruženja koja su registrirana kao multietnička. Bosna i Hercegovina i Austrija zaključile su 15 bilateralnih sporazuma koji se odnose na migrante iz BiH.

Najvažniji su Sporazum između BiH i Austrije o socijalnom osiguranju i Konvencija između Republike Austrije i BiH o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Neki od sporazuma zaključenih za vrijeme Jugoslavije dalje su na snazi (npr. Sporazum između SFRJ i Vlade Austrije o ekvivalenciji svjedočanstva o završnom ispitu za srednje škole; Sporazum između SFRJ i austrijskih Vlada o ekvivalencijama na univerzitetima, Sporazum o zapošljavanju radnika iz 1960-ih itd.).

Aktuelni demografski podaci

Među stranim državljanima u Austriji, Nijemci ostaju daleko najveća migrantska grupa. Prvog januara 2017. godine, u Austriji je živjelo više od 181.600 Nijemaca, nakon čega je slijedilo 118.500 Srba i 116.800 turskih državljana. Građani Bosne i Hercegovine (94.600) i Rumunije (92.100) nalaze se na četvrtom i petom mjestu. Savezni zavod za statistiku prijavljuje ukupno 94.611 građana BiH registriranih u Austriji. Broj se polako smanjuje od 2002. godine (kada ih je bilo 107.248).

Od 1.287.800 stranih radno sposobnih migranata u Austriji, građani porijeklom iz BiH su među prve tri najveće radne grupe migranata izvan EU (57,5% od ukupnog broja, zajedno sa radnicima iz Turske i Srbije ). Od bivših jugoslovenskih migranata, bosanskohercegovački i hrvatski građani imaju nižu stopu nezaposlenosti (18,1% i 15,7%) od građana Srbije (42,5%).

 

 

(Moja BiH)