Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.​​

Osnovne informacije i pregled literature Možemo identificirati tri imigraciona vala u Australiju kada su u pitanju osobe iz BiH: 1) politički migranti nakon Drugog svjetskog rata; 2) ekonomski migranti između 1960ih i 1980ih i 3) izbjeglice za vrijeme i nakon rata 1992-1995. u BiH (“humanitarni migranti”).

Kao što je prikazano na Slici 2 na sljedećoj stranici, u poređenju sa 62% ukupnog stanovništva rođenog u inostranstvu, 84.9% osoba koje su rođene u BiH je stiglo u Australiju prije 2001. godine. Od ukupnog broja osoba u Australiji koje su rođene u BiH, prema popisu stanovništva u Australiji iz 2011. godine, 10,6% ih je stiglo između 2001. i 2006. godine dok je 2,5% stiglo između 2007. i 2011. godine.

U mnogim pogledima, svaki od tri migraciona vala ima specifične društvene, demografske i ekonomske karakteristike. Međutim, tek nakon 1992. godine možemo govoriti o jasnijoj i organiziranijoj dijaspori iz BiH na ovom kontinentu. Prije ranih 1990-ih, doseljenici iz BiH u Australiji nisu bili samo malobrojni, nego su bili i podijeljeni između jugoslovenske dijaspore, hrvatske dijaspore i srpske dijaspore ili su ih zastupale vjerske i kulturne institucije bosanskih muslimana.

Neki od njih, također, su odlučili ostaviti „stare“ identitete iza sebe i asimilirati se u mainstream anglo-keltsku kulturu živeći u „ne-imigrantskim“ četvrtima, presijecajući svoje veze sa dijasporskim skupinama iz regije, miješajući se s ljudima koji nisu jugoslovenskog porijekla i mijenjajući svoja imena kako bi se bolje uklopili u dominantnu kulturu.

Ideju o jugoslovenskoj dijaspori u Australiji u to vrijeme promovirala je država Jugoslavija putem svoje ambasade i konzulata. Ona je uključivala uspostavljanje i podršku jugoslovenskim multietničkim klubovima (uključujući i fudbalske klubove). 34 Izbjeglice iz BiH – dolazeći u Australiju, na početku u desetinama, 1992. godine, a zatim u stotinama i hiljadama sredinom i krajem 1990-tih – donijeli su i lične i kolektivne traume koje su inspirirale solidarnost i patriotizam među imigrantima iz BiH iz prethodnih migracionih valova.

Izbjeglice su, također, donijele znanje i praktične vještine koje su im omogućile da se politički organiziraju i promoviraju „bosansko pitanje“. Mnogi od njih bili su direktno uključeni u osnivanje BiH klubova, društava, organizacija i medija. Što se tiče geografske rasprostranjenosti, većina izbjeglica iz 1990-tih smjestila se u državi Viktorija (10.000), nakon toga u Novom Južnom Velsu (8.000), Kvinslendu (4.000), Zapadnoj Australiji (3.000) i Južnoj Australiji (2.000).

Na osnovu popisa stanovništva u Australiji iz 2006. godine, u Australiji se nalazilo oko 14.620 Bošnjaka, 6.100 bosanskh Srba i 3.870 bosanskih Hrvata. Popis stanovništva proveden u 2011. godini pokazao je povećanje od 11.000 osoba tako da je broj osoba koji je rođen u BiH bio nešto ispod 40.000. Međutim, s obzirom na to da se popisni podaci prikupljaju na dobrovoljnoj osnovi, ove brojke treba tretirati s oprezom; zaista, dobro je poznato da australski državljani koji su rođeni u BiH ne pripadaju ili se ne identificiraju isključivo samo sa dijasporom iz BiH, već i sa srpskom i hrvatskom dijasporom.

Njihove organizacije i crkve zahtijevaju od svojih članova i parohijana da se izjasne kao Srbi i Hrvati iz Srbije i Hrvatske, pošto podatke o popisu vlada razmatra prilikom dodjele resursa etničkim zajednicama u Australiji. Zbunjenost u vezi sa stvarnim brojem Bosanaca i Hercegovaca u Australiji dodatno je povećana činjenicom da su mnoge izbjeglice iz BiH, koje su tokom 1990-tih stizale u zemlju, smatrane kao osobe “bez državljanstva” ili “bivši Jugosloveni”.

Organizacije dijaspore iz BiH, kao što su Australska unija bosankohercegovačkih asocijacija u Australiji (AUBHA) i Australijsko vijeće BiH organizacija, procjenjuju da je stvarni broj osoba BiH porijekla u Australiji negdje oko 100.000, što je, iz istih razloga kao što je gore navedeno, vjerovatno malo „napuhana“ brojka.

Različite konzervativne procjene govore da je ukupan broj Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Australiji oko 50.000. Bez obzira na njihov stvarni broj – koji se kreće negdje između 50.000 i 100.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH – danas dijaspora iz BiH u Australiji (ili “bosanska dijaspora” kako se obično navodi) je veoma dobro uspostavljena migraciona zajednica koja je bila predmet velikog interesovanja mnogih istraživača iz različitih disciplina, uključujući antropologiju, historiju, sociologiju, demografiju i ekonomiju. Čak se i nekoliko doktorskih i magistarskih teza bavilo različitim aspektima dijaspore iz BiH u Australiji.

 

 

(Moja BiH)