Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.

Komunikacija i učešće u organizacijama dijaspore iz BiH

Među 594 ispitanika, polovina njih je do određene mjere upoznata i aktivno uključena u udruženja dijaspore u svojim lokalnim zajednicama. To uključuje i 286 osoba koje su rekle da su i sami članovi udruženja dijaspore.

S druge strane, druga polovina ispitanika nisu upoznati, a samim tim nisu ni uključeni u aktivnosti udruženja dijaspore u zemljama odredišta u kojima žive. Samo 3% ispitanika su rekli da znaju za te organizacije, ali se nisu u potpunosti slagali s njihovim radom. Ove informacije ukazuju na podijeljenost dijaspore iz BiH na one koji su uključeni i one koji nisu.

Od 286 osoba koje su navele da su članovi organizacija dijaspore u zemlji u kojoj borave, može se zaključiti da su tri dominantna tipa tih organizacija: vjerske, kulturne ili sportske organizacije. To je u skladu sa prethodnim istraživanjem o transnacionalnim organizacijama u zajednici i vrlo lako ukazuje na činjenicu da su ovo najbrojnija udruženja dijaspore u zemljama odredišta.

Slanje novca i/ili robe u BiH

Od 506 ispitanika 75% njih su rekli da ne šalju novac i/ili robu u BiH, dok su samo 8% njih rekli da to rade redovno jednom mjesečno. Uzimajući u obzir visok iznos novčanih doznaka po kojem je dijaspora iz BiH poznata i što se bilježi na godišnjem nivou, uz rezultate kvalitativnog istraživanja koji ukazuju na isto, ovaj nalaz je najkontradiktorniji od svih. Ipak se poklapa sa velikom štednjom u zemljama prijema i činjenicom da je većina njih tu sa porodicom, stoga nemaju potrebe da šalju novac.

Slanje novca i/ili robe u BiH

Od 506 ispitanika 75% njih su rekli da ne šalju novac i/ili robu u BiH, dok su samo 8% njih rekli da to rade redovno jednom mjesečno. Uzimajući u obzir visok iznos novčanih doznaka po kojem je dijaspora iz BiH poznata i što se bilježi na godišnjem nivou, uz rezultate kvalitativnog istraživanja koji ukazuju na isto, ovaj nalaz je najkontradiktorniji od svih. Ipak se poklapa sa velikom štednjom u zemljama prijema i činjenicom da je većina njih tu sa porodicom, stoga nemaju potrebe da šalju novac.

Kome se šalje novac i/ili roba

Većina ispitanika koji šalju novac i robu u BiH su rekli da ih šalju članovima porodice i bliskoj rodbini. Interesantno je da više ljudi šalje novac i robu „drugim“ ljudima nego prijateljima. Kako se pokazalo kroz kvalitativne intervjue, mnogi ljudi iz dijaspore učestvuju u novčanim donacijama za stipendije, humanitarnim akcijama i drugim akcijama u BiH koje su od koristi osobama koje nisu povezane sa donatorima ili ih ne znaju.

Većina finansijskih transakcija i donacija odvija se putem Western Uniona, zatim direktnom predajom novca i robe za vrijeme posjete BiH, bankovnim transferima, putem rodbine koja posjećuje dijasporu, neslužbenih kurira, autobusom/avionom i bankovnih kartica.

 

 

 

(Moja BiH)