Zvanični Washington vraća države zapadnog Balkana za pregovarački stol, piše Christian Schwarz-Schilling u novom komentaru za Deutsche Welle. On vjeruje kako bi američka inicijativa trebala potaknuti Evropsku uniju, trenutno zabavljenu vlastitim problemima.

Zvanični Washington vraća države zapadnog Balkana za pregovarački stol, piše Christian Schwarz-Schilling u novom komentaru za Deutsche Welle. On vjeruje kako bi američka inicijativa trebala potaknuti Evropsku uniju, trenutno zabavljenu vlastitim problemima.

Među pitanjima o kojima se diskutovalo na strateškom forumu u Bledu u Sloveniji ovog mjeseca našla se i dalja integracija država zapadnog Balkana u EU. I dok su mu prisustvovali ministri vanjskih poslova balkanskih država, bilo je tek nekoliko vodećih diplomata iz država koje su članice EU, primjećuje Schwarz-Schilling.

Gost koji je privukao najviše pažnje bio je Matthew Palmer, novoimenovani američki specijalni izaslanik za regiju. SAD su još jednom preuzele inicijativu i učinile prvi korak u nastojanju da probude EU. Washington se nada da će zapadni Balkan ponovo dovesti za pregovarački stol i potaknuti zemlje na istinsko rješenje višegodišnjih neslaganja.

Zapravo, poručuje Schwarz-Schilling, upravo bi se EU trebala baviti problemima regije i aktivno promovisati dalju integraciju zemalja u svoje okrilje, ali su ustvari još devedesetih godina, kada je u BiH, a kasnije i na Kosovu bjesnio rat, američke inicijative postavljale stvari na svoje mjesto.

Suprotstavljanje ruskom utjecaju

Dosadašnja iskustva pokazuju da su samo zajednička rješenja EU i SAD-a donosila trajne rezultate. Do danas su svi potezi EU bili neadekvatni i neefikasni, tako da možemo biti zahvalni samo na američkim inicijativama, čak i ako se s nekim od njih Evropa ne slaže, poručuje Schwarz-Schilling.

Američki predsjednik Donald Trump se nada postizanju uspjeha prije predsjedničkih izbora 2020. godine, a o pitanju problema između Srbije i Kosova nastoji nanizati još jedan uspjeh, kaže dobar poznavalac prilika u regionu, profesor Daniel Serwer. Smatra se da SAD ne smiju region tek tako prepustiti jakom ruskom utjecaju.

Svi su složni da je fokus Matthewa Palmera na Kosovu. Diskusija o opasnoj “razmjeni teritorija” između Kosova i Srbije, sa katastrofalnim posljedicama po BiH i druge zemlje regiona, poslije berlinske konferencije o zapadnom Balkanu krajem aprila uklonjena je sa dnevnog reda.

Schwarz-Schilling navodi da je energično upozoravao na opasnost povlačenja novih granica prema etničkim mjerilima te dodaje da se nada da je sada jasno da se ta čvrsta pozicija međunarodne zajednice podudara sa mirovnim sporazumima, iako se Palmer o tome još nije odlučno izjasnio.

Ipak, on nosi poruku da SAD na Balkanu ne žele monoetničke, već građanske države, a to se slaže sa evropskom politikom i stavom Njemačke.

EU mora biti jasnija prema BiH

Zar ne bi EU trebala napraviti korak i imenovati posebnog izaslanika koji bi pomogao u zastoju u pregovorima Beograda i Prištine, pita se Schwarz-Schilling. To bi, kako kaže, bio logičan korak. Nije li vrijeme da se srpskoj manjini koja živi na Kosovu da sopstveni glas, a ne samo da se čeka da Beograd bude jedini koji govori u ime tih Srba?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno se sastao sa američkim senatorima Ronom Johnsonom i Chrisom Murphyjem. Republikanac Johnson je stručnjak za sigurnosna pitanja u zemlji i inostranstvu, što je dobar znak. EU bi trebala što prije početi sarađivati sa SAD-om kako bi u sve unijela evropsku perspektivu.

Mora se postaviti i pitanje da li je BiH, koja je doživjela užasan etnički sukob devedesetih, već godinama talac balkanskih mimoilaženja. Tu je odavno trebalo jasno staviti do znanja da ambicija Milorada Dodika da otcijepi Republiku Srpsku od BiH vodi u uništenje države. S obzirom da Evropa očigledno nije u stanju da to jasno i glasno kaže, sada to mora uraditi SAD.

Pregovori se ne mogu samo prepustiti bivšim neprijateljskim državama Srbiji i BiH, dok se jedinstvo BiH narušava politikom Republike Srpske. Mora postojati jasno i definitivno rješenje za to pitanje i uvažavati Dejtonski sporazum o kojem su u većini slučajeva pregovarale SAD. Još uvijek postoji nada da će SAD i Evropska unija imati dovoljno iskustva da prepoznaju važnost saradnje, omogućavajući im da se kreću u smjeru Palmerove nove inicijative i novoimenovanog čelništva Evropske komisije.

Klix.ba