Imati vlastiti dom jedna je od želja koju svi imamo. Kada završite školovanje, ako imate sreće, pronađete posao, a sljedeće na vašem popisu želja svakako jeste rješenje stambenog pitanja, potpuno samostalan život.

Ukoliko ste studirali i zaposlili se u gradu koji je daleko od vašeg rodnog mjesta, vjerovatno ste dane, mjesece i godine proveli u podstanarskom životu maštajući o svoja četiri zida. Ali do ta četiri zida nije jednostavno doći pogotovo ako nemate stalan posao, odnosno posao na neodređeno, koji je glavni adut da vas u bankama, jer bez kredita teško možete do stana, dočekaju sa osmijehom.

Sve manje mladih posjeduje dom

Bez obzira na to koliko vi kalkulisali i računali da ste za sav novac koji ste dali za podstanarski život mogli otplatiti dobar stan, to u stvarnosti i nije baš tako jednostavno.

Do stana, ukoliko se ne nadate da ćete neki dobiti u nasljedstvo, možete doći samo kupovinom. Danas novac za to, osim nekoliko izuzetaka, uglavnom imaju samo banke, a bankarski uslovi za podizanje kredita zavise od vrste kreditnog angažmana, roka otplate, historije odnosa sa klijentom, sudužnika i drugih parametara.

Dok ne steknete kakve-takve uslove da bi vas banke mogle uzeti u obzir, prinuđeni ste živjeti ili sa roditeljima ili kao podstanari i maštati o vlastitom domu.
Ipak, to nisu maštanja rezervisana samo za mlade u BiH, rješavanje stambenog pitanja brine i mlade u zemljama okruženja, ali i u nekim drugim zemljama poput Njemačke.
Naime, prema istraživanju Instituta za njemačko poslovanje (IW), vjerovatnoća da će mladi useliti u svoja četiri zida sve je manja.

Prema studiji, daleko manje stanara sada su vlasnici kuća nego na početku stoljeća, a IW Köln uočio je da su pogotovo mladi ljudi sve manje vlasnici svoja četiri zida. U 2017. godini oko 12 posto osoba od 25 do 34 godine i dalje je živjelo u vlastitim domovima, dok ih je među onima između 35 i 44 godine bilo oko 38 posto. Ipak, udio obje skupine smanjio se za pet postotnih bodova u odnosu na 2010. godinu.

Situacija sa rješavanjem stambenog pitanja nije ništa bolja ni u zemljama okruženja, gdje kupovina vlastitog stana za sadašnju generaciju sve više postaje fantazija zbog rasta cijena nekretnina i slabog trenda rasta plata.
Tako se prema nekim istraživanjima Hrvatska nalazi u samom vrhu Evrope prema postotku mladih koji još žive sa svojim roditeljima, uz prosječnu dob od 31,5 godina.

Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT pokazalo je i da mladi u BiH uglavnom žive sa roditeljima, kao i da mladi do 25 godina ne razmišljaju o posjedovanju vlastitog stana jer smatraju da je imati svoj stan skoro nemoguće. Rješenje vide u povoljnijoj stambenoj politici koju bi trebale realizovati nadležne vlasti.

Potrebni povoljniji ulovi

Mladi od vlasti očekuju da aktivnije pristupe rješavanju problema stanovanja mladih te da predlože mjere koje će svim mladima omogućiti pravo na adekvatan životni standard. Pogotovo danas, kada imamo konstantno iseljavanje mladih, u cilju njegovog sprečavanja, ali i kako bi potakle nezavisnost mladih od svojih roditelja, države bi trebale da prilagode stambene politike, prije svega, mladima. Tu se misli kako na politike iznajmljivanja stanova pod povoljnijim uslovima tako i na stvaranje uslova da se mladima omogući kupovina vlastitog doma također pod povoljnim uslovima.

Pojedine kantonalne vlade u BiH već imaju politike koje podrazumijevaju olakšice poput subvencioniranja kamata na stambene kredite ili oslobađanja od plaćanja prometa na nekretninu. To je samo vrh brijega, a donošenjem adekvatnih politika vlasti bi poslale poruku mladima da misle na njih.

Ipak, gledajući podatke o odlasku mladih, koje niko nikakvim politikama ne pokušava zadržati u BiH, pitamo se da li je vlastima uopće stalo do njih.

 

 

 

(Moja BiH)