Fokus projekta bio je na stećcima, srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima čiji se značaj u posljednjih nekoliko desetljeća zanemaruje.

Rezultati projekta predstavljeni su u Historijskom muzeju u Sarajevu premijernim prikazivanjem dokumentarnog filma autora Marina Bage, prezentacijom interaktivne online stranice stecak.map koja sadrži podatke o nekropolama i njihove koordinate, te otvaranjem izložbe fotografija nekropola stećaka koju posjetitelji Historijskog muzeja mogu pogledati do 6. septembra tekuće godine.

“Projektom ‘U kamenu uklesano’ željeli smo potaknuti aktivan odnos prema vlastitom kulturnom naslijeđu među mladima, promovirati ideju pluralizma i multiperspektivnosti u proučavanju prošlosti, te ukazati na bogatstvo i ugroženost naše zajedničke srednjovjekovne baštine. Nadamo se da ćemo ovim projektom podići svijest o o stećcima i potaknuti odgovorniji odnos države i lokalnih zajednica prema njima. Problemi sa kojima su se suočavali timovi u radu na projektu, prevaziđeni su fokusiranjem na osnovnu poruku a to je da stećci pripadaju svim građanima BiH, bez obzira kako ih oni tumačili”, ističe predsjednik Fondacije “Mak Dizdar” Gorčin Dizdar.

Stećaka u Bosni i Hercegovini ima više od 60.000, a 24 nekropole upisane su u UNESCO-vu listu svjetskog nasljeđa. Uprkos tome, te impresivnom značaju za kulturno naslijeđe BiH, većina ih je u lošem stanju.

Projekat su proveli volonteri pet bh. općina, a za formiranje timova koji su aktivnosti sproveli na terenu izabrani su lokalni aktivnisti Fatima Maslić (Travnik), Božo Morić (Trebinje), Aleksandar Vidojević (Foča), Hamza Elezović (Stolac) i Jasminka Petric (Posušje).

Aktivnosti projekta odvijale su se u dvije faze:

Prva je obuhvatila trodnevnu radionicu na kojoj su učestvovali svi timovi. Radionica je obuhvatala osnovnu obuku u istraživačkim metodama (arheologija, historija umjetnosti i etnografija) i tehnikama fotografije i registracije nekropola

Druga faza obuhvatila je rad timova u svojim zajednicama – registraciju nekropola savremenim metodama snimanja, fotografiranje nekropola stećaka, snimanje razgovora sa lokalnim stanovništvom o sjećanjima i pričama vezanim za stećke, te pripremu i pisanje tekstova za publikaciju.

Važnost ovog projekta u koji sam bila uključena ogleda se u nastojanju da se stećci, kao kulturna dobra od svjetskog značaja koja se od 2016. godine nalaze na listi UNESCO-a, približe “laicima” i lokalnoj sredini kako bi se ukazalo na njihovu vrijednost, pokrenule mjere njihovog očuvanja i zaštite, kao i prezentacije. Poseban cilj je i njihova integracija u turizam. Akcenat se stavlja i na aktivno učešće mladih koji su terenskim radom evidentirali nekropole, upoznali se sa stećcima kao jedinstvenom kulturnim pojavom srednjovjekovne Bosne, te drugim vrijednostima zavičaja, kao što su narodne predaje o stećcima, lokalni način života, običaji, toponimi, krajolik i drugo.

Ovaj projekt je inicirao mnogo širi pristup obradi stećaka na travničkoj regiji koji će Zavičajni muzej Travnik, uz pomoć mladih volontera, implementirati u narednom periodu. Veoma je važno istaći da na terenu stanje nije zadovoljavajuće. Stećci su zaboravljeni, zarasli u samoniklo rastinje, neki su primjerci uništeni ili izgubljeni, a mnoge nekropole bi se mogle urediti u atraktivne arheološke parkove, istakla je Fatima Maslić, koordinatorica volontera za područje općine Travnik.

Mladi su kroz realizaciju projekta stekli vještine samostalnog istraživačkog rada, ojačali vještinu rada u timu, stekli vještinu terenskog rada te se još više upoznali sa kulturnim naslijeđem Bosne i Hercegovine.

“Prvenstveno bih se zahvalila što sam dobila priliku učestvovati u jednom ovakvom projektu i sarađivati sa odličnim mladim ljudima. Ovaj projekat je, mogu to reći, otvorio oči mnogima u našoj općini otkrivajući brojnost i bogatstvo lociranih nekropola. Našim radom smo, kako to volimo reći, zagrebali površinu ove bogate priče i sigurna sam da ćemo ga nastaviti. Zahvalna sam na ovom projektu kojem želim svijetlu budućnost i nadam se da će sličnim aktivnostima biti obuhvaćene sve općine u BiH”, istakla je Jasminka Petric, koordinator tima općine Posušje.

Josipa Penava, volonterka tima Posušje istakla je višestruku vrijednost projekta dodajući:

“Učešće u projektu značilo mi je mnogo, posebno jer je to moja struka. Svi zajedno bili smo aktivno uključeni u projekt. Bila je to jedinstvena prilika upoznavanja mladih sa bogatom kulturnom baštinom i korak više ka očuvanju kulturnog nasljeđa”, riječi su Josipe Penava.

Osim sticanja vještina za timove koji su učestvovali u projektu, “U kamenu uklesano” je višestruko značajan i za kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Prvi put nakon 1960-tih godina pokrenuta je incijativa popisa stećaka, korištenjem savremenih tehnologija. Pored toga, ovaj projekt se može smatrati prvim korakom ka stvaranju turističkog proizvoda: čišćenje nekropola, obrazovanje mladih u ulogama vodiča i stvaranje potrebe za turističkim turama koje bi prikazale bogatu historiju Bosne i Hercegovine.

 

 

 

(klix)