tanje u turizmu u Srednjobosanskom kantonu posljednjih godina sve je bolje, a jedan od razloga je i taj što je ovaj kanton u centru BiH, te, kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice SBK-a, pravi na neki način komunikaciju između Sarajeva i Banje Luke i Hercegovine.

Zakon je na stolu

Zatim, imamo Travnik, koji je sam po sebi zanimljiv, dosta se toga napravilo u posljednjih pet godina, sve je unaprijeđeno, kako građevinski zahvati na Starom gradu, tako i organizacijska struktura. Travnik većinu aktivnosti provodi preko Zavičajnog muzeja Travnik, koji gospodari Rodnom kućom Ive Andrića, tvrđavom Stari grad i samom zgradom Zavičajnog muzeja. Oni imaju organizovanu i vodičku službu, tako da su gosti prilično zadovoljni samim funkcionisanjem. I Jajce ima svoju vodičku službu i mogu reći da su Travnik i Jajce perjanice SBK-a u turizmu. Često je neopravdano izostavljena Fojnica, za koju smatram da je među pet općina u srednjoj Bosni, ako ne i u BiH, koja ima najveći broj ostvarenih noćenja po stanovniku. U prošloj godini na području općine Fojnica imali smo oko 180.000 noćenja u domenu banjskog turizma. Tamo imamo strašno dobre i razvijene kapacitete i veliki broj gostiju dolazi iz Hrvatske i Slovenije, s obzirom na potpisivanje sporazuma sa penzionim fondovima. Prihvatljive su cijene, a odnos cijene i kvaliteta je zapravo ono što Fojnicu izdvaja iz toga svega. Dalja stvar su aktivnosti selektivne vrste turizma, to je u najvećem dijelu planinarenje, imamo zaista prekrasne planine, dio smo Via Dinaricine bijele linije. U posljednje vrijeme u Turističkoj zajednici intenzivno radimo na obilježavanju staza, na kreiranju planinarstva kao turističkog proizvoda. U ovom momentu obilježavamo 29 planinarskih staza na području Vlašića, planiramo povezati preko srednje Bosne, preko Vranice Via Dinarica bijelu i zelenu liniju. Znači, mi ćemo raditi neku vrstu Via Dinarice plus, tako što ćemo povezati najljepše dijelove naših planina u tom području. Brdski biciklizam se razvija, odnosno sve ono što je trend danas u svijetu, srednja Bosna ima i u mogućnosti je da napravi.

Ono što je problem, to je nedostatak finansijskih sredstava. Turističku zajednicu već pet godina niko ne finansira. Padom zakona smo ostali bez finansijskih sredstava i finansiramo se iz projekata, programa, jako mali je broj zaposlenog kadra i to je ono što bi donošenjem zakona postalo operativnije, mogli bismo mnogo toga ubrzati da ne čekamo realizaciju nekih projekata po nekoliko mjeseci ili godinu da bismo nešto uradili.

Baš sam htjela pitati koliko vlast ulaže u razvoj turizma?

– Na području srednje Bosne zadnje tri do četiri godine to sve je prilično živnulo. Jedan od zadataka Turističke zajednice je bio, kad sam ja preuzeo funkciju, ukazati lokalnoj i kantonalnoj vlasti na značaj turizma. Puno smo radili sa medijima koji su nam pomogli da vlast napokon shvati da turizam nije samo nešto o čemu se priča, da se tu radi o konkretnim pokazateljima, da je veliki ekonomski učinak u srednjoj Bosni. Zapravo smo im pokazali koliko je veliki učinak sive ekonomije u turizmu. Zakon o turističkim zajednicama je na stolu, u fazi je prijedloga, očekujemo jako brzo usvajanje. Isto tako, razmatra se zakon o skijaškim centrima. Investicije državnog sektora nisu pratile privatne investicije u proteklom periodu. Mi imamo planinski centar Raduša, koji je jedan od najljepših zimskih planinskih centara sa modernom infrastrukturom gdje su uložene desetine miliona maraka, međutim, nema puta do tog centra, što znači da i vlast mora nešto uraditi. Tu su potrebna 2-3 miliona KM da bi se osigurala putna komunikacija. Isto tako, i na Vlašiću treba mnogo toga uraditi, mada je Vlašić destinacija koja je naslijedila dosta infrastrukture, od komunalne, elektro, vodoopskrbe, međutim ostale naše planine nemaju tu mogućnost.

image
VLAŠIĆ JE JEDNA OD NAJPOSJEĆENIJIH DESTINACIJA U SBK-U

Koliko se turisti zadržavaju, kako bi se njihov boravak mogao produžiti?

– Na temelju statistike, imamo prilično dobre podatke s obzirom na to da imamo Fojnicu i banjsko-lječilišni turizam, koji ima najveći broj prijavljenih gostiju u Turističkoj zajednici. Tu su osobe koje borave od pet dana do mjesec. Tu dolazimo do broja 5-6 noćenja, s obzirom na to da se ovi ostali koji dolaze ne prijavljuju. A to kako se to može produžiti, to su standardizirani modeli, dodatnim aktivnostima i sadržajima, mislim da se mora napraviti ozbiljan marketinški plan koji moraju pratiti strašna finansijska sredstva, zapravo moramo identifikovati taj različit segment tržišta.

Marketing

Smatram da treba napraviti neku vrstu edukacije sa planinarskim ili biciklističkim društvima o tome na koji način se prihvati gost, da moraju zadovoljiti sve tehničke standarde. Ako polaze sa planinarskog doma, da se gost upiše, da se zna gdje je krenuo, kad je krenuo, te provoditi ankete o zadovoljstvu gostiju, da vidimo šta bi to oni nama preporučili. Općina Travnik je napravila strategiju razvoja turizma, jedina je općina koja je to uradila i jedna od rijetkih u BiH, i već se vide efekti jer nam je sada lako komunicirati s obzirom na strateški dokument o tome šta i kako raditi.

Koliko i šta konkretno radite na promociji? Je li vam važnija ona u BiH ili van države?

– Mi smo podijelili promociju na bazi naših finansijskih mogućnosti i osnovni vid promocije koji smo radili je besplatan marketing. Ostvarili smo veoma dobru komunikaciju sa svim medijima, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Mi im osiguravamo jednu bazu podataka koju oni rado koriste. Pružamo medijima svakodnevne informacije o broju dolazaka i o tome odakle su oni, što je njima koristan podatak, a mi tako dobijamo besplatan marketinški prostor. Druga stvar koju koristimo je online marketing, imamo razvijenu našu fb stranicu, Instagram, te YouTube kanal koji tek počinjemo. U ovom momentu smo najviše bazirani na bh. tržište, jer da bi se radilo na stranom tržištu, to zahtijeva mnogo veća finansijska sredstva.

Šta nas čeka u narednom periodu, hoće li biti novih investicija?

– Na području Vlašića je u planu postavljanje novog četverosjeda, planira se umjetno zasnježiti veći dio staze i to je nešto što će dati Vlašiću na atraktivnosti. Na Vlašiću se, za razliku od Jahorine i Bjelašnice, svaka investicija radi od sredstava privatnog sektora, mi nemamo javna preduzeća koja upravljaju i onda je njima, možemo reći, na neki način lakše, na vladama svojih kantona ili entiteta tražiti neka sredstva. Ono što uzrokuje usporen rast su neriješeni imovinskopravni odnosi po pitanju razne infrastrukture. To nam je sve onemogućilo taj intenzivniji i brži razvoj.

 

 

(oslobodjenje.ba)