U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini je od mina povrijeđeno 1.758 osoba, od čega 614 smrtno. Prošle godine je registriran jedan incident u kojem je jedna osoba smrtno stradala, jedna osoba je teže povrijeđena i dvije osobe su lakše povrijeđene.

I pored znakova upozorenja na mine, zbog loše ekonomske situacije u zemlji građani Bosne i Hercegovine ipak ulaze u minsko polje kako bi prikupili ogrjev ili sekundarne sirovine.

Pomoć žrtvama

Od 1996. godine prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 123 deminera, od čega 74 deminera smrtno.

Sead Muratović ostao je bez noge u minskom polju. Stradao je od protupješadijske mine i stopostotni je invalid.

– Sistemski nije bilo podrške. Nikakvi fondovi, edukacije za promjenu radnog mjesta, tako da sam se snalazio u životu sam. Osim stresova, od države nisam dobio ništa – rekao je Muratović.

Težište pomoći žrtvama mina odnosi se na potpunu socioekonomsku reintegraciju žrtava mina u društvo.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom

BiH je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u martu 2013. godine. Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređenje položaja osoba s invaliditetom.

Ugroženost minama 

U našoj zemlji zaostalo je od 75.000 do 80.000 mina iz rata. Problem s minama prisutan je u 129 općina, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Deset najugroženijih općina su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf/Uskoplje, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

 

 

(avaz)