Prema procjeni Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu a koje vode porijeklo iz naše zemlje, najmanje je dva miliona. Najveći broj ih je u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji. O aktivnostima sektora za iseljeništvo ovog ministarstva sa nama je razgovarao Kemo Sarač, zamjenik ministrice Semihe Borovac.

Umrežavanje

– Politikom o saradnji sa iseljeništvom, dokumentom usvojenim 2017, uređeni su normativno-pravni uslovi za regulisanje odnosa sa iseljeništvom, ali i konkretni vidovi podrške i saradnje. U tom kontekstu, pokrenut je projekat koji BHAAAS (Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauka) svake godine provodi u BiH, a čije aktivnosti podržavamo grant-sredstvima. Svrha istog je transfer znanja iz dijaspore u BiH, koji se realizuje kroz projekat Dijaspora za razvoj, a putem kojeg je u periodu 2018/2020. planiran angažman 50 stručnjaka iz iseljeništva. Rezultati su više nego vidljivi, tvrdi Sarač.

Dodaje kako, ipak, povezivanje i organiziranje našeg iseljeništva nije na zadovoljavajućem nivou. Ono što bi pomoglo provođenje zajedničkih projekata je umrežavanje bh. organizacija u različitim državama.

image
Kemo Sarač/ Amera Pašić

U tom kontekstu izdvojio je Svjetski savez dijaspore BiH, koji posljednjih deset godina organizuje svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u malom nogometu, što doprinosi uvezivanju iseljeništva i isticanju kvaliteta BiH.

Međutim, saradnja u smislu ulaganja u BiH, ističe Sarač, zavisi od predstavnika jedinica lokalne samouprave u mjestima u kojima dijaspora najviše želi da ulaže. Ono što bi, također, pomoglo je razvoj turističkih potencijala BiH.

Filantropska strana iseljeništva oslikava se kroz svakodnevno pomaganje javnim ustanovama u BiH, a budućnost saradnje sa iseljeništvom, napominje Sarač, leži i u kapacitetu mladih ljudi vani.

Svjetski savez dijaspore BiH osnovan je 2002. godine, a prvi predsjednik Namik Alimajstorović tvrdi kako se od samog osnivanja organizacije sa institucijama BiH pokušala uspostaviti saradnja zasnovana na međusobnom uvažavanju.

On podsjeća da su zahtjevi Saveza prezentirani Predsjedništvu, Vijeću ministara, visokim predstavnicima i nadležnim ministarstvima (ljudska prava i izbjeglice, civilni poslovi i vanjski poslovi). Iz Saveza su državi upućene desetine zahtjeva, među kojima su osnivanje ministarstva za dijasporu, zakon o dijaspori i promjena Izbornog zakona. Međutim, djelimično su ispunjena samo dva.

– Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH o izmjeni Zakona o državljanstvu, čime je ukinuta diskriminirajuća odluka kojom se sticanjem drugog državljanstva gubi državljanstvo BiH. Pored toga, Ministarstvo civilnih poslova je napravilo program rada bh. dopunskih škola i interaktivni portal za dopunsko obrazovanje. Međutim, iako zakon nalaže finansiranje bh. dopunskih škola, one su i dalje prepuštene volonterima, nastavnicima i udruženjima koja ih održavaju, ističe Alimajstorović, te dodaje kako ulaganja dijaspore u domovinu danas najviše sprečava korupcija koja nikad nije bila veća.

– Postoje projekti poput USAID-ovog, koji omogućavaju početni fond za investicije iz dijaspore u BiH, ali ti mladi ljudi su ipak na kraju primorani da se bore sa administracijom, nepostojanjem vladavine prava i birokratskim procedurama, naglašava Alimajstorović.

image
Namik Alimajstorović/ Zijah Sinanović

Direktor Karimpol grupe Amer Bekan je za vrijeme rata otišao u Austriju, gdje se školovao, pokrenuo vlastiti biznis, da bi se potom vratio u BiH sa stranom investicijom i austrijskim partnerima. Do sada je u domovinu, kako tvrdi, uložio oko 32 miliona KM.

Birokratija

– Politička situacija ne ide u korist stranim investitorima, uključujući i našu dijasporu, s obzirom na to da nemaju nikakvu sigurnost da će ono u što ulažu i opstati, smatra Bekan.

Posljednjih godina vlasnik je privatne konsultacijske firme, koja se bavi lobiranjem za strane investicije u BiH. Međutim, otežavajući faktori su nemogućnost garantovanja da će se realizovati ono što je započeto i dogovoreno, ali i manjak radne snage.

image
Amer Bekan: Investicija postaje neisplativa kada deset ljudi stane u red da naplati svoj interes/  TV1

– Teško je naći radnike, jer kvalifikovana radna snaga ne želi raditi za 500 KM, što podržavam. Cijene osnovnih namirnica su kao u Evropi, a standard zahtijeva da zarađujete i trošite više, iskren je Bekan.

Odnos BiH prema dijaspori zajedno sa komplikovanim birokratskim procedurama, tvrdi Bekan, tjera naše ljude u dijaspori da izgube volju za ulaganja u domovinu.

(Moja BiH)