Priča Sarajke koja ledi krv u žilama, samo je kap u moru sličnih, koja oslikava neuvezanost i tromost zdravstvenog sistema u BiH, zbog čega na koncu trpe građani. Radi se o tome da naša sugrađanka iz stana, kako kaže, sa strahom izlazi, a sve zbog psihički bolesnog komšije koji s nožem u rukama kuca od vrata do vrata, tražeći nekoga da ubije.

Angažman policije

Kako živi sam i o njemu se nema ko brinuti, zabrinute i uplašene komšije zatražile su pomoć policije i drugih institucija. No, rješenje njihovog problema zasad se ne nazire. Nažalost, ovakvih priča ima napretek i još ćemo čekati rješenje da se ovakvi bolesnici adekvatno zbrinu, a građani žive bez straha. Doktorica Tamara Balaban, načelnica Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Banja Luka, kaže za Oslobođenje da centri za mentalno zdravlje (37 ih je u FBiH, a u RS-u 22) u saradnji sa entitetskim ministarstvima rade na formiranju novog modela otpusta pacijenata, gdje niko ne bi bio bez skrbi.

– Znači, mi uvezujemo bolnice, centre za socijalni rad i centre za mentalno zdravlje. Treba istaći da imamo jednostavne i kompleksne otpuste, odnosno pacijente, tako da se u nekim prilikama moraju angažovati i policajci. U RS-u Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poteškoćama kaže da su akutna stanja ona koja su za hospitalizacije, a svi drugi pripadaju centrima za mentalno zdravlje. Uvijek je, zapravo, problem kako riješiti to što imamo na ulazu. No, zajedničkom saradnjom centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, hitnih i policijskih službi, to se da fino riješiti, kaže dr. Balaban.

Smatra da je u oba entiteta potrebno pristupiti izmjenama zakona koji se odnosi na zaštitu lica sa mentalnim poremećajima.

– Ovaj model otpusta pacijenata na kojem radimo bio bi sveobuhvatan i riješio bi i probleme o kojim govorite, ističe Balaban.

O eventualnom registru ovakvih pacijenata nije moguće govoriti, jer bi to, tvrdi doktorica, bila stigmatizacija tih ljudi.

– O tome ne možemo pričati. Ali, model otpusta se odnosi na sam put pacijenta od bolnice do kuće, odnosno centra za mentalno zdravlje i ako ima nekih socijalnih poteškoća, prema centru za socijalni rad. Ovaj model značajno će doprinijeti da nema osoba koje imaju neku poteškoću, a da niko o njima ne brine, kaže Balaban.

ZAVOD NA SOKOCU PRIMA PACIJENTE IZ CIJELE BIH/AMER KAJMOVIĆ

 

U JU Kantonalni centar za socijalni rad u Sarajevu kažu da je u ovom slučaju odgovore potrebno tražiti u sektoru zdravstva, iz razloga što je postupanje prema osobama sa duševnim smetnjama i njihova zaštita u nadležnosti tog sektora.

– Sektor socijalne zaštite se uključuje u pružanje usluga i prava iz oblasti socijalne zaštite osobama sa duševnim smetnjama po zahtjevu/obavijesti sektora zdravstvene zaštite, i to samo u situacijama u kojima psihijatri i drugi zdravstveni radnici procijene da za tim postoji potreba, obavijesti suda, navodi se u pisanom odgovoru Enesa Šabića, v.d. direktora JU Kantonalni centar za socijalni rad.

U Zavodu za forenzičku psihijatriju Sokolac nam govore da su osnovna načela, način organizovanja i sprovođenja zaštite, kao i pretpostavke za primjenu mjera i postupanje prema licima sa mentalnim poremećajima, uključujući i odredbe o prisilnom smještaju u zdravstvenu ustanovu lica sa težim mentalnim poremećajima, koja zbog svojih mentalnih smetnji ozbiljno i direktno ugrožavaju vlastiti život, zdravlje i sigurnost, odnosno život, zdravlje ili sigurnost drugih lica, propisana Zakonom o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima i Zakonom o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama.

Odluke sudova

– Zavod u skladu sa Sporazumom o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera bezbjednosti izrečenih u krivičnom postupku i drugom postupku u kojem se izriče mjera liječenja zaključenim od Savjeta ministara BiH, entitetskih i Vlade Brčko distrikta, u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima, vrši smještaj, liječenje i čuvanje lica kojima je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, liječenja od zavisnosti ili druga mjera koja zahtijeva smještaj u ovu ustanovu, od Suda BiH, sudova FBiH, RS-a i Brčko distrikta BiH, kao i smještaj, liječenje i čuvanje lica sa mentalnim poremećajima u skladu sa Zakonom o zaštiti lica sa mentalnim poremećajima iz cijele BiH, ističu u Zavodu.

 

 

(oslobodjenje.ba)