Kvocijent inteligencije je broj koji predstavlja odnos između postignutih rezultata na testu inteligencije i rezultata koji postiže prosječna osoba istog uzrasta na istom testu, kada su oba rezultata izražena istim načinom obilježavanja. Kvocijent inteligencije (Intelligence Quotient – IQ) se mjeri putem standardiziranih testova inteligencije.

Dragana Čolaković, rukovoditeljica tima za odnose s javnošću Mense BiH, neprofitnog i nepolitičkog udruženja čiji su članovi isključivo osobe s visokim stepenom inteligencije, kaže kako je od 2016. godine u BiH testirano ukupno 1.318 osoba, a uvjet za članstvo su stekle 392 osobe.

“Članstvo u Mensi ostvaruje se samo na jedan način, a to je polaganjem testa inteligencije kojim se utvrđuje kvocijent inteligencije (IQ) pri čemu minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali. Kada tumačimo testove mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje 148, 152 i 156 IQ, što naše članove svrstava u svega dva posto ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat”, kazala nam je Čolaković.

U BiH najviše Sarajlija na testiranju inteligencije

Sveobuhvatne podatke o testiranjima prije 2016. godine nemaju, kaže ona, jer su testiranja provođena pod nadzorom Mense Srbije s obzirom na to da Mensa BiH nije imala ovlaštenog psihologa za provođenje testiranja.

“Prije 2016. testiranja su rađena samo u Sarajevu i Banjoj Luci. Testiranja su se održavala jednom godišnje u većim gradovima BiH, što je bio slučaj sve do ove godine, a ti gradovi su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Bijeljina i Trebinje. Od ove godine testiranja će se održavati po dva puta u Sarajevu i Banjoj Luci. Mensa BiH organizira testiranje inteligencije u Banjoj Luci, u subotu, 13. jula 2019. godine, i u Sarajevu, u subotu, 20. jula 2019. godine, te planira po još jedno testiranje na jesen u svim gore spomenutim većim gradovima BiH”, dodaje ona.

Ističe kako je najveća izlaznost po terminu u Sarajevu, a prolaznost na generalnom nivou se kreće između 20 i 30 posto. Potrebno je naglasiti da je prolaznost tolika iz razloga što oni koji izlaze na testiranja već imaju neku svijest o tome da imaju visok nivo inteligencije.

Mensa BiH garantira tajnost podataka o polaganju, te su shodno tome rezultati testiranja poznati samo ovlaštenom psihologu Mense BiH i kandidatu.

“Test je pismeni i ima 36 zadataka, a vrijeme za rješavanje je 40 minuta. Test je grafičkog karaktera i nije potrebna nikakva priprema niti predznanje. Zadaci su logički s ponuđenim odgovorima. Testovi koje koristi Mensa BiH su verificirani od strane Mense INT i ni u kom slučaju ne smiju biti izloženi javnosti. Testovi se rade pod nadzorom ovlaštenog psihologa Mense BiH. Mensa BiH je omogućila svim zainteresiranim kandidatima da prije službenog testiranja provjere svoj IQ putem mobilne aplikacije samo za Android ili putem web aplikacije za sve ostale uređaje. Rezultati ovog probnog testa daju samo okvirni rezultat IQ-a. Za tačan rezultat i validan dokument potrebno je pristupiti službenom Mensa testiranju. Bitno je još jednom napomenuti da nije potrebno nikakvo predznanje, obrazovanje, pa čak ni pismenost, jer se testira urođena logička inteligencija”, objašnjava Čolaković kako izgleda testiranje inteligencije.

Natprosječno inteligentne osobe u BiH moraju biti proaktivnije

U zemljama izvan BiH, priča Čolaković, članstvo u Mensi je veoma cijenjeno, što se ne može reći i za BiH. Ovdje je prvenstveno problem, kaže ona, u neinformisanosti poslodavaca o tome šta je Mensa s jedne strane, a s druge strane i nedostatka adekvatnih radnih mjesta koja zahtijevaju kompetencije natprosječno inteligentnih ljudi.

Dodaje kako članstvo u Mensi BiH u CV-u, ako se prijavljujete na mjesto šalterskog službenika, i nije velika prednost, ali na nekim poslovima programiranja može biti, kao i na poslovima koji zahtijevaju sposobnosti brzog i analitičkog razmišljanja, brzog usvajanja novih vještina i prilagođavanja.

“Što se tiče bh. društva, osobe koje imaju visok IQ će morati same da se izbore za svoje mjesto u društvu tako što će morati da zauzmu proaktivniji stav i da igraju aktivniju ulogu povezivanjem s istomišljenicima u onim oblastima koje smatraju interesantnim. Svako će cirkulirati u onim krugovima koji odgovaraju njenoj ili njegovoj prirodi. Svi mi gravitiramo ka onome što vibrira na frekvencijama na kojima i sami vibriramo. Uvijek će postojati pojedinci koji će ostvarivati ono što im je bitno na oportunistički način. S druge strane, bez obzira koliko sistem bio ili ne bio blagonaklon prema pojedincima koji imaju izgrađene i izražene vrijednosti, ti pojedinci će postojati i nastojati da ostvare ono što je njima bitno na način koji im je prihvatljiv. Ljudi koji imaju izgrađen sistem vrijednosti i samopoštovanje neće ništa raditi po svaku cijenu”, stava je ona.

Čolaković koristi ovu priliku i da ohrabri i podstakne pojedince koji posjeduju veliki potencijal da vrijedno i nemilosrdno rade na izgrađivanju potencijala, da ostanu dosljedni sebi i svojim vrijednostima te da budu uporni u ostvarivanju svog potencijala, jer kaže da je sigurna da društvo u cjelini može imati samo koristi od takvih pojedinaca, bez obzira na segment i oblast u kojoj oni odluče da se ostvare.

“Prema statistici koju vodimo od 2016. godine, kada je Mensa BiH dobila svog ovlaštenog psihologa, prolaznost na testiranjima se kreće između 20 i 30 posto kao što je i već navedeno. U tom smislu, ne možemo govoriti o značajnim oscilacijama u prolaznosti na testiranjima, te samim tim niti o rastu ili padu inteligencije u BiH”, zaključuje Dragana Čolaković.

Mensa BiH trenutno broji 254 člana, iako je broj registriranih članova veći – iznosi preko 300, a sveukupni broj onih koji su zadovoljili uvjete za članstvo, prema statistici od 2016. godine, je 392. Članstvo se obnavlja na godišnjem nivou, od jula mjeseca svake godine.

(Klix)