Tokom ljetnih mjeseci kožu svakodnevno izlažemo sunčevim zrakama, pri čemu zaštita kože pada u drugi plan, iako brojke o broju oboljelih od raka kože u Bosni i Hercegovini govore da je stanje alarmantno.

Sunčevim zrakama smo izloženi već pri izlasku na ulicu, a pogotovo prilikom boravka u parku ili na plaži.

Armin Alićehajić, dermatovenerolog, za “Nezavisne” ispričao je kako sunčevo zračenje dolazi na Zemlju u obliku UVA i UVB zraka. Prema njegovim riječima, dugotrajno izlaganje suncu izaziva smeđe mrlje, crvenilo, perutanje, isušivanje i boranje kože i na kraju – rak kože, koji predstavlja sve češći zdravstveni problem.

Mada se o opasnostima od izlaganja suncu često govori, mnogi još uvijek zanemaruju te činjenice, što zbog vlastite ljenosti, a dijelom jer ne mogu odoljeti starom mitu kako treba na suncu uhvatiti malo boje kako bi izgledali ljepše i zdravije. No, prije izlaganja kože suncu, potrebno ju je adekvatno zaštititi.

1. KREME SA ZAŠTITNIM FAKTOROM

“Kod izlaganja suncu potrebno je upotrebljavati kreme čiji zaštitni faktor iznosi između 30-50. Sunprotection factor (SPF) je mjera koja označava koliko dugo možete ostati na suncu bez opasnosti od opekotina u odnosu na okolnosti bez zaštite. Na primjer, ako ćete bez zaštite dobiti opekotine u 10 minuta, SPF 30 će vam teoretski omogućiti da 300 minuta ostanete na suncu bez opekotina”, pojašnjava Alićehajić.

Kada je u pitanju koliko kreme treba nanijeti, ovaj dermatovenerolog tvrdi da ne treba štedjeti te da treba imati na umu da će 35 ml kreme pokriti cijelo tijelo odrasle osobe, što znači da će dvije osobe standardnu bočicu od 200 ml potrošiti za dva dana.

“Prvi sloj je potrebno nanijeti 30 minuta prije izlaganja suncu, tako da krema upije u gornji sloj kože. Zatim je kremu potrebno nanositi svaka dva sata i uvijek ponovno nakon plivanja, ali je potrebno sačekati da se koža osuši”, ističe Alićehajić.

Kako dodaje, kremu treba razmazati po koži u dovoljnoj količini, jer ukoliko se nanese pretanak sloj kreme na kožu, to može smanjiti njenu efikasnost za čak 50 odsto. Za one koji plivaju, vodootporne kreme su najbolji izbor. A bitno je napomenuti da ne treba zaboraviti zaštititi usne i stopala.

UV ZRAKE I U HLADU

“Prilikom ležanja u hladu suncobrana ili krošnje, takođe je potrebno zaštititi kožu jer UV zrake dolaze sa svih strana, odbijajući se od pijesak, beton i druge površine. Premda se ultraljubičaste zrake ne mogu odbijati o vodu, one lako prolaze kroz nju, pa je prilikom plivanja koža nezaštićena od sunca”, riječi su Alićehajića.

SUNČANJE OD 10 DO 16 ČASOVA

Takođe istakao je da je poznato kako je sunce najjače u razdoblju između 10 i 16 časova, te nije preporučljivo u tom periodu izlagati se sunčevim zrakama. Višesatno izlaganje suncu posebno je opasno za osobe svijetle puti. Dodaje da mnogi od njih ne mogu dobiti željenu boju, a izlažu se velikom riziku da dobiju nimalo bezazlene opekotine te je preporučljivo izlagati se suncu postepeno kako bi koža uspjela napraviti dovoljnu količinu melanina potrebnu za zaštitu od UV zraka.

MEHANIČKA ZAŠTITA

“Zaštita odjećom jedan je od najboljih načina izbjegavanja štetnih UV zraka. Pri izboru odjeće treba izabrati odjeću svijetlih boja i napravljenu od pamučnih materijala jer odjeća tamnih boja i gustog materijala apsorbuje više UV zraka. Takođe, suva tkanina nudi bolju zaštitu od mokrog materijala”, naglasio je Alićehajić.

Dodao je da se veliki broj slučajeva raka kože odnosi na glavu i uši tako da ne treba zaboraviti šešir. Takođe, potrebno je izabrati naočare sa kvalitetnim staklima koje pružaju zaštitu od štetnih UV zraka jer je veliki procent melanoma koji se primarno javlja na oku.

VREMENSKE PRILIKE

I za hladnijih, oblačnih dana potrebno je zaštititi kožu od sunca jer štetne zrake vrlo lako prolaze kroz oblake.

LIJEKOVI

“Neki lijekovi kao što su tetraciklini i diuretici mogu kožu učiniti posebno osjetljivom na sunce i tako povećati rizik od nastanka opekotina. Sličan učinak imaju i neki biljni pripravci poput ulja gospine trave (kantarion) koje je fototoksično. Ovdje je potrebno naglasiti da je posebno potrebno izbjegavati maslinovo ulje i ulja za tamnjenje, jer ona samo pojačavaju učinak ultraljubičastih zraka i pogoršavaju opekotine”, ispričao je ovaj dermatovenerolog te naglasio da kada je riječ o fotoosjetljivosti lijekova potrebno je posavjetovati se sa doktorom ili farmaceutom.

SOLARIJUM

U želji za lijepim i preplanulim tenom mnogi odlaze u solarijum. Proizvođači tvrde kako moderni solarijumi pružaju zaštitu kože, pojašnjavajući kako proizvode samo dugotalasne ultraljubičaste (UVA) zrake koje ne izazivaju opekotine i za koje se dosad smatralo kako ne izazivaju rak.

“UVA zrake prodiru u kožu dublje nego srenjetalasne ultraljubičaste zrake (UVB) i s vremenom isušuju kožu, izazivaju njezino boranje i povećavaju rizik od raka”, istakao je Alićehajić.

Dodao je da je prilikom kupovine kreme potrebno znati da evropski i američki standardi nisu isti. Američki SPF 50 odgovara evropskom 15 do 20. Još jedna od bitnih stavki jeste da, ako na deklaraciji piše “waterproof”, ne znači da je moguće kupati se cijeli dan i da će krema ostati na tijelu. Brisanje peškirom skida 80 odsto nanesene zaštite.

“Kreme i ulja ne traju vječno, najviše dvije sezone, tako da je dobro baciti ostatke u polupraznim bočicama od prije tri ljeta. Iz svega ovoga vidimo da su sunčevi zraci veoma štetni, te da je potrebno koristiti adekvatnu zaštitu. Međutim, paranoja od sunčevih zraka je jednako štetna jer sve veći broj ljudi pati od nedostatka vitamina D, koji je od vitalnog značaja za zdravlje kostiju i zubi”, za kraj je dodao Alićehajić.