Međunarodna zajednica pojačava pritisak na domaće političke faktore kako bi prije lokalnih izbora naredne godine bile usvojene izmjene Izbornog zakona radi obezbjeđivanja uslova za fer izbore, saznaju “Nezavisne”.

Između ostalog, insistiraće se ne samo na tehničkim uslovima za bolje izbore, već i na finansiranju političkih stranaka i izbornih kampanja, a želja međunarodnog faktora je da se taj posao obavi do kraja godine.

U vezi s ovim problemima u Sarajevu će susrete imati i Miroslav Lajčak, predsjedavajući Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, koji boravi u posjeti BiH.

Lazar Prodanović, član bivše Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, oprezan je u ocjeni koliko će ovi napori biti uspješni. Prema njegovim riječima, u idealnim uslovima postojanja političke volje, brzog rješenja problema članova Izborne komisije BiH kojima je istekao mandat, adekvatnog pritiska javnosti, dogovor o zahtjevu HDZ BiH o izboru hrvatskih predstavnika, rješenja za Mostar i konstruktivnog pristupa međunarodne zajednice, dovoljno je vremena da se tokom ove godine to pitanje završi. Međutim, poučen iskustvom proteklih godina, Prodanović ističe da je potrebno mnogo stvari da se poklopi kako bi ovaj rok bio dostignut.

Po njegovom mišljenju, realističnije je da se promjene fokusiraju na nekoliko ključnih tehničkih aspekata, oko kojih bi se politički faktori postigli dogovor. To bi se, kako kaže Prodanović, moglo odnositi na uvođenje novih tehnologija pri glasanju, reformu biračkih odbora, eliminisanje dovođenja u isti položaj nezavisnog kandidata s velikim političkim partijama.

“Znam da se sad govori i o pitanju vlasništva nad mandatom, odnosno da vlasnik mandata ne bude pojedinac već politička stranka. Ne znam u kojoj je to fazi i kako će se to odraziti na ove promjene”, rekao je Prodanović. Podsjetio je da je komisija čiji je on bio član u prošlom mandatu još 2016. godine usvojila neka od ovih rješenja, ali da od tada nije urađeno ništa. Prodanović ističe da bi proces mogao biti pomjeren s mrtve tačke ako bi se problemi u vezi s opštim izborima, koji najviše tište Hrvate, rješavali odmah nakon lokalnih izbora, a da se u međuvremenu radi na izmjenama koje bi se odnosile samo na lokalne izbore, u koje uključuje i pitanje grada Mostara.

Mirko Šarović, član SDS-a u bivšoj Interresornoj grupi za izmjenu Izbornog zakona, kaže da bi mandat trebalo vratiti stranci, uvesti elektronsko glasanje i video-nadzor radi sprečavanja izbornih krađa, a izborni prag podići barem na pet odsto.

“Ovo bi bio nekakav minimum mjera koje treba uvesti kako bismo vratili povjerenje građana u izborni proces”, rekao je on.

U koaliciji “Pod lupom” kažu da su predložili 34 preporuke za izmjene Izbornog zakona BiH, od kojih su 10 prioritetno. Među njima su, kako kažu, sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima, propisivanje da predsjednik biračkog odbora bude nezavisna osoba, uvođenje providnih glasačkih kutija, poništavanje glasanja tamo gdje bude viška glasačkih listića, bolje posmatranje izbornog procesa, skraćivanje rokova od raspisivanja do potpune objave rezultata, skeniranje listića i unapređenje kontrole finansiranja stranaka i kampanja.

Podsjećanja radi, Grupa zemalja protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a konstatovale su u nekoliko navrata da BiH nije ispunila obaveze kad je u pitanju transparentnost finansiranja stranaka te da je ostvaren mali napredak u oblasti evropske krivičnopravne konvencije o borbi protiv korupcije. Oni ističu da se bankarski sistem prilikom finansiranja političkih kampanja ne koristi dovoljno, što znači da se i dalje mnogo transakcija obavlja u kešu, bez adekvatne kontrole. Takođe, ne postoji uvid u račune subjekata koji su povezani s političkim strankama, što znači da fizička i pravna lica koja na različite načine pomažu finansiranje neke političke stranke obično nisu poznata javnosti ili ne postoji uvid u njihovu uključenost u kampanje.