Struka već godinama u većem bh. entitetu upozorava kako bez usvajanja prostornog plana nema izgradnje autoputeva, brzih cesta, iskorištavanja hidrocentrala, energetskih i raznih drugih objekata iz privredne infrastrukture.

Ljudski gubici

U Privrednoj komori FBiH nedavno je održan poslovni forum s kojeg je upućen apel da se za Federaciju hitno donese prostorni plan, jer se još koristi onaj iz bivše SRBiH, star četiri decenije. Potpredsjednik Privredne komore Mirsad Jašarspahić potcrtao je kako neusvajanje plana koči privrednike u mnogim procesima.

Još gore, sigurnost i životi ljudi sve više su u opasnosti, dok 90 posto cestovne infrastrukture u BiH potječe iz vremena bivše Jugoslavije. Profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov gotovo cijeli postratni period u BiH upozorava na oronule ceste koje svakodnevno siju smrt, jer ne zadovoljavaju sigurnosne aspekte. Profesor Lindov za „Avaz“ pojašnjava probleme nepostojanja projekata, studija, planova, vizije izgradnje.

Lindov: U BiH se odgovara za rad, a ne za neradFoto: (Arhiv)

 

Sve po zakonu

– Imamo pet evropskih pravaca definiranih još prije 40 godina koji egzistiraju na području BiH i kao takvi proglašeni su od interesa za evropski prostor. Bilo je neophodno da čine okosnicu u izgradnji cestovne infrastrukture. Ti pravci su uvršteni u prostorni plan bivše SRBiH, ali poslije rata prostorni planovi u entitetima nisu to tretirali, nego ih je svako pravio prema svom uskom shvatanju prostora i povezivanja i regija i država – kaže Lindov.

Duboko je razočaran što se ni 24 godine od rata u BiH značaj saobraćaja za razvoj privrede i društva te njegov globalni karakter ne shvataju na pravi način. Upitan koliko nas sve to košta i koliko su drugi ispred nas, odgovara s razumljivom dozom ironije.

– Ne košta nas ništa, osim, možda, živaca ljudi koji se razumiju u saobraćaj. U BiH se odgovara za rad, a ne za nerad i niko nije kriv. Sve je po zakonima koje smo sami donosili i legalizirali sve što smo htjeli i tako umanjili i zakonsku i moralnu odgovornost. Druge države su ispred nas zato što mogu brže odgovoriti zahtjevima gradnje, a kod nas se entitetski zakoni prave da zaštite entitetski prostor – zaključuje Lindov.

Pet evropskih pravaca koji su morali biti okosnica cestovne infrastrukture 

Prof. Lindov pojašnjava kojih je to pet evropskih koridora i njihovih nastavaka koji prolaze kroz BiH koji su trebali činiti okosnicu cestogradnje:

1. Autocesta E-65 – vrlo kratka dionica preko hercegovačkog primorja (Neum), koju već gubimo jer izgradnjom Pelješkog mosta koji je započela Hrvatska gubi se smisao ovog putnog pravca

2. Autocesta E-73 – Bosanski Brod (granica s Hrvatskom) – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Čapljina (granica s Hrvatskom). To je približno trasa Koridora 5C i najvažniji cestovni put u zemlji, a predstavlja alternativnu trasu autocesti E-65

3. Autocesta E-661 – vodi od Balatonkeresztura u Mađarskoj preko Virovitice, Okučana, Stare Gradiške i Banje Luke prema Zenici. Trasa tog evropskog pravca je od Gradiške prema Banjoj Luci i dio je samo prostornog plana RS

4. Autocesta E-761 – dionica Bihać – Jajce – Donji Vakuf – Zenica – Sarajevo – Pale – Višegrad (granica sa Srbijom). To je možda poslije Koridora 5C najvažniji cestovni pravac za BiH, ali nije adekvatno tretiran u prostorno-planskoj dokumentaciji

5. Autocesta E-762 – dionica Sarajevo – Foča (granica s Crnom Gorom). To je veza BiH i Crne Gore, inače projekt započet od Broda prema Šćepan polju prije 50 godina i do danas ovaj evropski putni pravac je u rangu seoskog lokalnog puta

Jašarspahić: Štetu najviše trpe privrednici  - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Jašarspahić: Štetu najviše trpe privredniciFoto: (Avaz)
  • 21.846 kilometara – ukupna dužina cesta u BiH (2005. godina)
  • 11.425 kilometara – dužina cesta s čvrstom podlogom (betonski, asfaltni) 
  • 30 – 40 kilometara – dužina autoputeva u BiH trenutno i, kako potcrtava prof. Lindov, to su tek ulazne magistrale u dva najveća grada u državi, Sarajevo i Banju Luku 

 

(avaz)