Piše: Vanja Stokić

“Zasad nije naređenje, al’ ako ti izdam naređenje i odbiješ… Znaš šta će biti”, zaprijetio je pripadnik MUP-a RS trojici mladića koji su sjedili na stepenicama Hrama, dok mu je sedam drugih pripadnika MUP-a čuvalo leđa.

Od 25. decembra 2018. godine članovi grupe „Pravda za Davida“ okupljaju se u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci, gdje pale svijeće i tridesetak minuta razgovaraju, a zatim se raziđu. Porta Hrama zamijenila je Trg Krajine, s kog su nasilno otjerani istog tog 25. decembra od strane jakih policijskih snaga. Okupljanje počinje u 18 časova, odnosno 19:30, kada je radno vrijeme ove vjerske ustanove već završeno.

Još od decembra članovi grupe pominju novo protjerivanje, dok ih ministar policije Dragan Lukač uvjerava da nema trajne zabrane okupljanja na Trgu, a njegovi policajci im govore da ih neće dirati. Sve do petka, 7. juna, ove godine. Tada pred Hram dolaze policajci i saopštavaju okupljenima kako ih je Srpska pravoslavna crkva kontaktirala s objašnjenjem da ih okupljanje „Pravde za Davida“ ometa u obavljanju poslova. Rezultat je zabrana okupljanja. Kao alternativu nude park „Mladen Stojanović“, udaljen 2,4 km od centra grada.

Ne želeći da odustanu, članovi grupe su sutradan, 8. juna, u 19:30 došli pred Hram i sjeli na klupe, poput svih drugih građana koji tu svakodnevno borave. Za to vrijeme, trojica mladića sjedila su na stepenicama ispred zaključanog Hrama.

“Stanite negdje tamo kod njih, nemojte sjediti tu. Turisti prolaze, a vi sjedite na vratima”, upozorio ih je policajac, a zatim uz podršku sedmorice kolega izdao naređenje da napuste sporno mjesto.

Narednog dana potezi policije bili su još radikalniji. Sva četiri ulaza u crkveno dvorište čuvali su pripadnici MUP-a RS, te u njega propuštali samo one građane za koje su procijenili da nisu članovi grupe „Pravda za Davida“. One koje bi prepoznali sa okupljanja zaustavljali su i vraćali nazad. Istovremeno, u porti Hrama sjedio je veći broj roditelja sa djecom, te bezbrižno provodio nedjelju. Nekoliko koraka dalje, njihovi sugrađani nisu imali pravo da im se pridruže.

Nastavak represivnih mjera

Ove represivne mjere, nažalost, samo su nastavak prijašnjih, ali i najava novih. Članovi „Pravde za Davida“ vrlo ažurno dobijaju prekršajne prijave zbog remećenja javnog reda i mira, pa čak i za dane kada nisu bili ispred Hrama. Stavlja im se na teret uzvikivanje parola „Pravda“ i „Pravda za Davida“, kao i držanje papira na kojima je nacrtano srce. Pojedini članovi grupe su dobili čak osam prijava.

Da je policija ozbiljno shvatila svoj posao govori i to da su oduzeli dva lista papira na kojima piše „Tegeltija ostavka“, a zatim sasvim uredno sačinili zapisnik i uručili ga vlasniku. Kako bi provjerili kako čuvari reda reaguju na suprotne natpise, dvojica članova grupe prošetali su gradom a zatim stali ispred Hrama sa papirom na kome je pisalo “Podrška SNS:D-u”. Policija se ovim „transparentom“ nije zanimala.

Više članova grupe „Pravda za Davida“ zatražilo je sudsko odlučivanje zbog prekršajnih prijava koje su im uručene, ali i najavilo kolektivnu tužbu protiv MUP-a Republike Srpske. Za sve što se dešava krive ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača.

Ćutanje Crkve

Srpska pravoslavna crkva nije se zvanično oglašavala povodom zabrane okupljanja grupe „Pravda za Davida“ u porti Hrama u Banjaluci, za koju policija tvrdi da je potekla upravo iz crkvenih redova. Član „Pravde za Davida“ Ozren Perduv dobio je u policiji na uvid dopis kojim SPC moli policiju da joj omogući nesmetan rad. Perduv smatra da je vrijeme ove akcije planirano tačno za vikend kada je petnaestak članova grupe otputovalo u Austriju kako bi posjetili Davora Dragičevića.

Da podsjetimo, David Dragičević nestao je 18. marta prošle godine, da bi njegovo tijelo bilo pronađeno šest dana kasnije u koritu rijeke Vrbas. MUP RS je ekspresno saopštio javnosti da je pokojni David bio kriminalac i narkoman, te ga optužio da je u noći nestanka opljačkao kuću u Banjaluci, a zatim sa plijenom skočio u rječicu Crkvena. Ne želeći da prihvate ovu verziju događaja, njegovi prijatelji inicirali su okupljanje na Trgu Krajine i paljenje svijeća, koje je postalo dio svakodnevnice građana Banjaluke. Centralna ličnost bio je Davidov otac Davor Dragičević, zbog čijeg je pritiska na institucije ovaj slučaj okvalifikovan kao ubistvo, a ne kao zades, kako je to prvobitno stajalo. Dvadeset petog decembra policija RS je nasilno uklonila sva obilježja grupe „Pravda za Davida“ sa Trga, nakon čega su uslijedili neredi. Policijski čas trajao je nekoliko dana, da bi rezultirao nestankom Davora Dragičevića.

On se trenutno nalazi u Austriji i ističe da mu je u Banjaluci život ugrožen. U međuvremenu, u Austriju su odvezeni i Davidovi posmrtni ostaci, te sahranjeni po drugi put.

Slučaj ubistva Davida Dragičevića od samog početka okupirao je pažnju domaćih, ali i stranih medija. U Banjaluku su dolazili čak i novinari BBC-ja i CNN-a iz Londona kako bi svojoj publici prenijeli situaciju iz grada na Vrbasu, trudeći se da prikupe što više informacija i razgovaraju sa što više sagovornika. Za razliku od njih, nacionalni mediji poput RTRS-a i Srne plasirali su poluinformacije, dezinformacije i spinove, bez da su kontaktirali drugu stranu, odnosno grupu „Pravda za Davida“. Na meti je većinom bio Davor Dragičević, kome su se lijepile etikete stranog plaćenika i teroriste. S obzirom na to da su aktivnosti same grupe posljednjih mjeseci utihnule, tako je splasnulo i izvještavanje medija. Ipak, nacionalni mediji uspijevali su da „Pravdu za Davida“ dovedu u vezu i s događajima koji nemaju nikakvu poveznicu sa njom. Tako je Davor Dragičević nedavno povezivan sa ubicama banjalučkog biznismena Slaviše Krunića:  tvrđeno je da su se tajno sastajali u vili Draška Stanivukovića, političara opozicije.

 

 

 

(analiziraj.ba)