Danas se širom svijeta obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti.

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine da bi podigli svijest i ukazali na važnu ulogu koju bioraznolikost ima na održivi razvoj i ljudski život.

Obilježava se svake godine 22. maja kao podsjećanje na 22. maj 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.

Ovogodišnje obilježavanje Dana biološke raznolikosti provodi se s naglaskom na biološku raznolikost kao temelju prehrane i zdravlja pod nazivom “Naša biološka raznolikost, naša hrana, naše zdravlje”. Ova tema odabrana je s ciljem ukazivanja na činjenicu koliko naša prehrana i zdravlje te općenito dobrobit naše planete zavisi od biološke raznolikosti i zdravih ekoloških sistemima. Ovogodišnja tema povezana je i s ostalim ciljevima održivog razvoja kao što su ublažavanje klimatskih promjena, obnova ekosistema, osiguravanje čišćih voda te iskorjenjivanje gladi u svijetu.

Ekipa Avaz.ba provela je dan na Buškom jezeru s Ornitološkim društvom “Naše ptice”, nevladinom organizacijom koja djeluje u oblasti ornitologije, ekologije, prstenovanja i zaštite ptica i njihovih staništa na području Bosne i Hercegovine.

Livanjsko polje

Duž Jadranog seobenog puta postoji niz važnih odmorišta koje ptice redovno koriste i koje su prava oaza za desetine hiljada selica. Među njima se nalazi i Livanjsko polje koje je smješteno na jugozapadnom dijelu BiH. Livanjsko polje predstavlja najveći močvarni kompleks u BiH i najveće plavno kraško polje na svijetu.

Ovo kraško polje ima veoma bogatu mrežu površinskih i podzemnih voda u povremenim i stalnim tokovima. Područje Livanjskog polja karakterizira izrazita biološka raznolikost.

Pod okriljem Ramsarske konvencije Livanjsko polje je 2008. godine proglašeno za močvaru od međunarodnog značaja, a 2011. godine uvršteno je i na listu područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA- Important Bird Areas). Prema dosadašnjim istraživanjima, registrirano je 235 vrsta ptica.

Livanjsko polje još nije obuhvaćeno niti jednom kategorijom zaštite na prostoru Bosne i Hercegovine, iako predstavlja jedan od najznačajnijih centara biološke raznolikosti.

U južnom dijelu Livanjskog polja nalazi se Buško jezero.

Buško jezero

Buško jezero je nastalo potapanjem Buškog blata i dokaz je da čovjek, zadirući u prirodi, može stvoriti lijepe stvari. Svojom površinom Buško jezero predstavlja jedno od najvećih vještačkih jezera u Evropi.

Vozeći se od Tomislavgrada prema Livnu, kad poslije jedne krivine ugledate nepreglednu vodenu površinu, imate osjećaj da ste došli do morske obale.

Cinici kažu da Buško jezero više nalikuje moru nego Neum.

U ljetnim mjesecima voda Buškog jezera je izrazito topla i ugodna za kupanje. Jezero je, također, pogodno za gotovo sve sportove koji za svoju izvedbu trebaju vjetar. Brda i planine koje okružuju jezero omogućuju izletnicima penjanje i odmor u planinarskim domovima.

Buško jezero, i ako spada u jedno od najvećih vještačkih jezera u Evropi, ipak je još neiskorišten privredni i turistički potencijal, u svakom drugom smislu, osim u onom hidroenergetskom.

Aktiviranje drugih njegovih potencijala, prije svega turističkih, možda zaustavi odliv stanovništva iz tog dijela naše zemlje, koji je ujedno i najveći problem Livanjskog kantona.

(avaz)