Biti u braku nije jednostavno. Odnos bračnih partnera zahtijeva kontinuiran rad, razumijevanje i unapređenje komunikacije u cilju lakšeg prevazilaženja životnih izazova. Nažalost, veliki broj brakova u današnjem društvu završi razvodom.

Tačnije, svake godine u Bosni i Hercegovini odluči se razvesti skoro 2.000 parova. To pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, gdje je broj sklopljenih brakova u našoj zemlji u razdoblju od 2006. do 2016. godine u opadanju, piše Dnevni list. Razvod je svakako stresan događaj koji može dovesti do različitih emocionalnih reakcija.

Djeca su ta koja najviše pate zato što žele da su im roditelji i dalje u bračnoj zajednici, što im je u samoj srži prirodno. Tu dolazi do različitih trauma kod djece, ovisno o dobi zrelosti. Kada su narušeni bračni odnosi onda se najčešće to reflektira na dijete. Djeca, zavisno od uzrasta, različito reagiraju na razvod braka. Adolescenti su ti koji teže podnose i skloniji su osamljivanju, osjetljiviju su i teže ostvaruju komunikaciju

Da bi se izgradilo i razvilo dobro održivo rodno ravnopravno društvo potrebno je u ta nastojanja uključiti i muškarce i žene. Ombudsman za djecu u Švedskoj Elisabeth Dahlin kaže da je ravnopravno roditeljstvo veoma važan i veliki korak za održivo društvo, a društvo treba da podrži roditelje.

– Ravnopravno roditeljstvo ne dešava samo od sebe – za to su neophodne hrabre političke odluke, pravni okviri, ali je iznad svega potrebna promjena stava, percepcije društva – istakla je Dahlin, na panel diskusiji koja je održana u Sarajevu.

Ona smatra da je neophodno da oba roditelja imaju iste egzistencijalne mogućnosti, da oboje rade, imaju istu mogućnost svakodnevnog kontakta i brige za djetetom. Proces je spor.

Često u svemu ovome zaboravi perspektiva djeteta, odnosno glas djeteta koje je pokatkad ‘uvučeno’ u lične interese roditelja. Ombudsmen za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur navodi da je u BiH napravljen značajan korak da oba roditelja mogu koristiti roditeljski dopust.

Šta je s pravima dijeteta?

Međutim, istakla je, u sistemu se pojavljuje problem konfliktnog razvoda – kada djeca postaju objekti manipulacije između roditelja. Postoji i problem dugotrajnosti postupka, a koji, opet, otvara dovoljno prostora da dijete pod manipulacijom roditelja i dalje ostaje objekt.

– Mi na kraju imamo posljedicu – a to je pitanje da li sudovi povjeravaju često djecu isključivo majkama a manje očevima, umjesto da se govori o podijeljenom roditeljstvu koje zahtijeva da oba roditelja imaju jednake mogućnosti – navela je Džumhur.

Ono što zanemarujemo, dodala je, to je da se u BiH uopće ne uvažava mišljenje djeteta, a čak i konvencije o pravima djeteta i zakoni nalažu, da mišljenje djeteta koje ima 11 godina, mora biti uzeto u razmatranje.