Ni pet godina nakon što je otvorena obnovljena sarajevska Vijećnica, u njene prostorije nije se vratila Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH koja je u toj zgradi bila smještena prije nego što je agresor spalio jedan od simbola Sarajeva.

U Vijećnici se danas ne nalaze ni čitaonica ni biblioteka i već dugo traju pregovori sa gradonačelnikom Sarajeva Abdulahom Skakom da se konačno odredi gdje će se trajno smjestiti Nacionalna biblioteka, jer se u Vijećnicu neće vratiti.

– Pokušavamo pronaći trajno rješenje za smještaj Nacionalne biblioteke. U Vijećnici nisu mogli ostati jer nisu imali sredstava za održavanje zgrade koje je veoma skupo. Očekujem da ćemo brzo napraviti dogovor sa Vijećem ministara BiH, da se nađe adekvatan prostor za trajni smještaj – kazao je Skaka.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine osnovana je Uredbom o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine, 31. oktobra 1945. godine. Nacionalna biblioteka je 1951. godine dobila i univerzitetsku funkciju, što se pokazalo opravdanim, jer još uvijek glavninu njenih korisnika čine naučni radnici, profesori i studenti.

Tokom opsade Sarajeva, u augustu 1992. godine, artiljerijskim bombardovanjem Vijećnice, u plamenu je nestalo 90 posto  kolekcija Biblioteke – dokumentarnog svjedočanstva zajedničkog življenja naroda Bosne i Hercegovine. U oktobru 1995. godine, u Službenom listu RBiH, objavljen je Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, na osnovu kojeg NUB BiH i danas obavlja svoju djelatnost.

Do danas, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH je uspjela obnoviti veliki dio fondova, a privremeno sjedište je u dobila u zgradi u krugu bivše kasarne Maršal Tito u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.

 

 

(Faktor.ba)