Hrvatska se ubraja u države EU u kojoj su najbolje integrirani doseljenici iz trećih zemalja, što može začuditi tek neupućene koji ne znaju da su zapravo ti imigranti uglavnom Hrvati rođeni u BiH, zatim manjim dijelom doseljenici iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Kosova, Makedonije.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je živjelo 584.947 stanovnika (13,7%) rođenih u inozemstvu. Čak 409.357 stanovnika Hrvatske (70%) rođeno je u BiH, zatim slijede doseljenici iz Srbije (9%), Njemačke (5,8%), s Kosova (3,5%), Slovenije (3,4%), Makedonije (1,7%). Imigranti, pretežno iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćih stanovnika i onih iz drugih EU zemalja.

Mladi iz BiH češće zaposleni

Te podatke na kongresu sociologa iznijele su sociologinje Snježana Gregurević, Sonja Podgorelec i socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u izlaganju “Utjecaj imigrantskih skupina na socijalnu koheziju društva primitka – primjer Hrvatske“.

– Veliki broj stanovnika Hrvatske rođenih u BiH posljedica je radnih migracija tijekom socijalističkog razdoblja i useljavanja tijekom rata na prostoru BiH. Najviše doseljenika iz BiH živi u Zagrebu (98.579), Splitsko-dalmatinskoj županiji (36.864), Zagrebačkoj županiji (35.427), Brodsko-posavskoj (29.537) i Osječko-baranjskoj županiji (28.051). To su „ulazne“ županije, najbliže pograničnim područjima BiH, iz kojih je iseljavanje prema Hrvatskoj bilo najintenzivnije – ističe Klempić Bogadi. Hrvatska je do 2015. uz Srbiju, Njemačku i Austriju bila najčešća destinacija za doseljenike iz BiH. No, od 2016. trend je brojnijeg iseljavanja građana BiH u Njemačku i Austriju, a broj iseljenih u Hrvatsku i Srbiju se smanjuje.

– Prema podacima Eurostata, imigranti iz trećih zemalja, pretežno doseljenici iz BiH, po stopi zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćeg stanovništva i imigranata iz drugih EU država. Stopa zaposlenosti mladih iz trećih zemalja u Hrvatskoj veća je za 18% u odnosu na zaposlenost domaćih mladih – navodi Snježana Gregurović.

Stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina najviša je među domaćim stanovništvom, a najmanja među mladima iz trećih zemalja.

– Zbog malog udjela u ukupnom stanovništvu u Hrvatskoj imigranti nisu ugrožavali i narušavali socijalnu koheziju. Zbog skromnog udjela imigrantske populacije u Hrvatskoj koji nemaju hrvatsko etničko porijeklo i velikog udjela onih koji ga imaju, integracijski izazovi zasad nisu znatniji trošak za državu, a još manje su prijetnja domaćem stanovništvu – kaže Podgorelec.

Ne zanimaju ih udruge

– Većina ispitanika osjeća se vrlo prihvaćenima u lokalnoj sredini, imaju jaki osjećaj pripadanja hrvatskom društvu. U visokom postotku glasuju na izborima u RH, ali su iznimno slabo uključeni u bilo kakve organizacije i/ili civilne udruge. To što gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo i glasuju na izborima u RH, a znatno su manje zainteresirani za politička zbivanja u BiH pokazuje visoku razinu političke integracije – zaključuje Podgorelec.

 

 

(vecernji.hr)