U Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu, rapidno raste broj bubrežnih bolesnika. Samo u posljednjih 10 godina broj bolesnika na hemodijalizi povećao se za 100 posto, kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH.

– Bolest bubrega ozbiljan je javnozdravstveni problem širom svijeta, s nepovoljnim ishodima koji mogu dovesti da zatajenja bubrega i preuranjene smrti – upozorava Žuljević.

Pravilan rad

Glavna funkcija bubrega je izlučivanje toksičnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma. Od njihovog pravilnog rada zavisi kakvi će biti krvna slika i stanje kostiju. To je hormonski organ i od njega ovisi rad brojnih drugih organa u tijelu.

Ali, kod 70 posto osoba bubrežna funkcija ošteti se zbog takozvanih podmuklih oboljenja, jer – bubrezi ne bole, nema izraženih zdravstvenih tegoba, a organ trpi.

Zbog toga veliki broj ljudi živi s hroničnim oboljenjem bubrega, a da toga nisu ni svjesni, jer nema jasnih simptoma koji ukazuju na oboljenje. Zbog toga se ono uglavnom otkriva tek u poodmaklom stadiju.

Bolesti bubrega izazvane su infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a ispoljavaju se kao upale i akutna, odnosno hronična smanjena funkcija bubrega.

Dr. Nedmin Purić, specijalista urologije, za „Avaz“ je povodom Svjetskog dana bubrega, koji se ove godine obilježava 14. marta, govorio o oboljenjima bubrega, simptomima, liječenju, dijalizi…

Najčešće bolesti bubrega, kako navodi dr. Purić, jesu glomerulopatije, nasljedni poremećaji tubula bubrega, tubulointersticijske bolesti, vaskularne bolesti bubrega, kamenci, infekcije mokraćnog sistema-pijelonefritis, akutni ili hronični, te opstruktivne bolesti bubrega.

– Sve ove bolesti mogu dovesti do propadanja bubrežnog tkiva u manjem ili većem obimu, a na kraju i do potpunog bubrežnog zatajenja, koje može biti akutno ili hronično.

Na slabiji rad bubrega može se posumnjati ako se primijete simptomi kao što su učestalo i bolno mokrenje, bol u slabinama, noćno mokrenje, nekontrolirano mokrenje, urgencija i oklijevanje kod mokrenja, bol po dnu stomaka ili neki od znakova bolesti, kao što su manja količina urina, povišena temperatura, krv ili zrak u urinu, neugodan miris urina, otok cijelog tijela – navodi dr. Purić.

Ukoliko se primijete promjene, potrebno je javiti se ljekaru, koji će uraditi neke pretrage, poput rutinskih laboratorijskih ispitivanja krvi i urina, ultrazvučne ili druge radiološke dijagnostike, cistoskopije. Ako se bolest utvrdi, daje se adekvatna terapija kako bi se spriječilo njeno daljnje napredovanje i oštećenje bubrega.

– Propadanje bubrega i sprečavanje gubitka njihove funkcije u većini slučajeva može se spriječiti ako se na vrijeme počne s liječenjem. Važno je da i pacijent i ljekar pravovremeno prepoznaju problem i da se počne s adekvatnom terapijom. Svi koji primijete neki od simptoma slabijeg rada bubrega trebali bi se podvrgnuti pretragama – upozorio je dr. Purić.

Dr. Purić: Na vrijeme početi s liječenjem - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Dr. Purić: Na vrijeme početi s liječenjemFoto: (Arhiv)

 

Postoje i grupe koje bi se trebale testirati na bolesti bubrega, bez obzira na to imaju li neki od simptoma – starije osobe, oni koji u porodici imaju nekoga s oboljenjem bubrega, osobe sa sistemskim bolestima, poput dijabetesa itd., ljudi s genetskim predispozicijama.

Bolji život

– Ukoliko dođe do zatajenja bubrega, izbor je dijaliza. To je postupak kojim se krv čisti od toksina i viška azotnih materija pomoću posebnih aparata ili putem trbušne maramice. Postupak je veoma značajan za pacijente koji imaju zatajenje bubrega jer im omogućava da ostanu u životu. Može biti privremena ili trajna, ovisno o stepenu oštećenja bubrežne funkcije – navodi dr. Purić.

Problem zatajenja bubrega može se riješiti transplantacijom koja nudi bolje uvjete života u odnosu na dijalizu, te duže preživljavanje. Bubreg za transplantaciju može se uzeti iz žive ili umrle osobe, a prije samog presađivanja mora se utvrditi kompatibilnost tkiva davaoca i primaoca, nizom dijagnostičkih procedura i analiza.

– Sva stanja koja dovode do bubrežnog zatajenja nose sa sobom i visoki rizik od smrti oboljelog. Uzimajući sve u obzir, sebi možemo pomoći raznim preventivnim mjerama kao što su adekvatan unos tečnosti, ishrana, fizička aktivnost, jačanje organizma, izbjegavanje stresnih situacija – poručio je dr. Purić.

Jačanje opće otpornosti organizma

Savjet dr. Purića je da svaka osoba radi na jačanju opće otpornosti organizma. Važno je i pravovremeno javljanje ljekaru kod stanja sa sumnjom na neku od bolesti urinarnog sistema. Također, potrebni su periodični pregledi između 6 i 12 mjeseci kod osoba s povećanim rizikom od bolesti urinarnog sistema, kao i kod starijih osoba, te analiza krvi, urina i ultrazvuk urinarnog sistema.

Šesti uzrok smrtnosti u svijetu

Zabrinjavajuća je činjenica da je, prema dostupnim podacima, hronična bubrežna bolest šesti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Također, čak 2,5 miliona ljudi godišnje umire od oboljenja bubrega, a 850 miliona ljudi ima neku bubrežnu bolest.

 

 

(avaz)