U BiH je sve evidentnija pojava brojnih prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama i među drugim internetskim sadržajima koji skoro da ne podliježu nikakvim zakonskim okvirima i pravilima. Tako se nerijetko internet koristi i za lične obračune pojedinaca i plasiranje lažnih vijesti o nekome.

A internet se u BiH pokazao i pogodnim uglavnom vladajućim elitama za diskreditaciju njihovih političkih rivala.

Regulacija sadržaja

Zbog svojevrsnog digitalnog Divljeg zapada i nepostojanja zakona u BiH koji regulira ponašanje na internetu, oni koji prijave takve zloupotrebe uglavnom se pozivaju na Krivični ili neki drugi zakon. No, ako i budu procesuirani, takvi prestupnici prođu skoro pa nekažnjeno ili s minornim sankcijama.

Slična je situacija i u zemljama u okruženju, a Vlada Hrvatske ove je sedmice najavila skoro donošenje zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Tim će zakonom Hrvatska pokušati stati ukraj govoru mržnje, poticanju na nasilje i širenju lažnih vijesti na internetu. Predviđeno je čak da i komentari na Facebooku budu kontrolirani.

Sve odredbe, koje uključuju oštre sankcije, morat će biti u skladu sa smjernicama vezanim uz tu oblast koje je donijela Evropska komisija.

U BiH, osim policiji ili nekom drugom organu, određene sadržaje na internetu građani uglavnom pokušavaju prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH. No, portparol RAK-a Amela Odobašić u razgovoru za „Avaz“ podsjeća da ta agencija nije nadležna za regulaciju sadržaja koji se plasiraju putem internetskih portala.

Sloboda izražavanja

Ona smatra da će proces donošenja zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu u Hrvatskoj zasigurno pratiti i nadležni u našoj zemlji.

– BiH treba pratiti trendove i pozitivne prakse u zemljama Evropske unije kako bi ovo pitanje bilo riješeno na najbolji mogući način. Ali, potrebno je imati na umu da je regulacija interneta osjetljivo pitanje kako s aspekta slobode izražavanja tako i s aspekta provedivosti eventualnog zakonodavnog okvira – kaže Odobašić.

I Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH dobivala je prijave za zloupotrebu podataka građana na internetu, kazao je za „Avaz“ Petar Kovačević, direktor te agencije. No, i oni su građane upućivali na istražne organe i na odredbe Krivičnog zakona, jer nisu imali ovlasti i nadležnosti za postupanje u tim slučajevima.

Nalog za blokiranje  

Odobašić naglašava da RAK, iako nema nadležnost za utvrđivanje zakonitosti sadržaja na internetu, pružaocu internetskih usluga može naložiti da blokira neki sadržaj ako za njega nadležne institucije utvrde da je štetan ili nezakonit.

– A posebno ako se tim sadržajima šire dječija pornografija i slični štetni sadržaji, omogućava nezakonito online kockanje, šire kompjuterski virusi ili opasni programi, nezakonito pribavljaju lični podaci, ugrožavaju opća sigurnost, javni red i mir, omogućava protivpravna upotreba kompjuterskih programa i aplikacija, kao i druge opasnosti po sigurno korištenje interneta – kaže Odobašić.

 

 

 

(avaz)