Bh. dijaspora: Od Forbesove liste do uspješnih naučnika i biznismena

Bosanskohercegovačka dijaspora, uprkos svim izazovima i problemima sa kojima se suočava, iza sebe je imala uspješnu godinu.

Za brojne pojedince iz bh. dijaspore 2018. godina ostat će upamćena po brojnim sjajnim rezultatima i ostvarenim ciljevima. Neki su dospjeli na Forbesovu listu, drugi su pokretali biznise, kandidirali se za brojne funkcije.

Portal Radiosarajevo.ba donosi pregled najvećih uspjeha bh. dijaspore u 2018. godini.

Fejzulah Fuji Avdić je došao u SAD kada je imao sedam godina kao izbjeglica iz Bosne. Dvadeset godina kasnije, imenovan je za jednog od mladih lidera na koje treba obratiti pažnju. Fuji Avdić dospio je na Forbesovu listu 30 najutjecajnijih ljudi ispod 30 godina. U ekskluzivnom razgovoru za Radiosarajevo.ba govorio je o svom putu od izbjeglice iz Zvornika do titule jednog od najuticajnijih ljudi u svijetu.

Azra Redžić stigla je 1994. u New York, a danas je uspješna direktorica škole.  Za direktoricu Osnovne škole Sanchez Azru Redžić dolazak izbjeglica sa Porto Rica oživio je sjećanja na rat u Bosni i Hercegovini i njeno izbjeglištvo. Rođena je u Bosni i živjela je tamo do svoje osme godine, kada je izbio rat, a ona je postala izbjeglica. Imala je veliku tegobu, jer je iza sebe ostavila rodbinu i došla je u novu zemlju.

Hanka Grabovica bila je kandidatkinja u utrci za školski odbor u američkom gradu Utica. Ova Goraždanka doselila se u SAD 2001. godine. Prema njenim riječima, biti član Odbora za obrazovanje jedna je od najodgovornijih funkcija koja se može dodijeliti bilo kom građaninu SAD-a.

“Građani pomažu u planiranju obrazovanja SAD-a. Lokalni odbor za obrazovanje jedinstvena je američka institucija, koja osigurava da državne škole budu fleksibilne i da odgovore na potrebe lokalnih jedinice, čineći ih relativno oslobođenim od gušenja efekata državne birokratije. On je posvećen lokalnoj kontroli i odlučivanju u obrazovanju naše djece”, pojasnila je Grabovica.

Nađa Makota suvlasnica je prodavnice “Mak European Delicatessens” u Torontu. To nije obična prodavnica već je ujedno i buregdžinica. Njen burek poznat je među brojnim stanovnicima Toronta porijeklom sa Balkana. U posljednje vrijeme i Kanađani sve više pohode da probaju izvornu bosansku hranu.

“Kada su moji roditelji otvorili ovu prodavnicu, bilo je tek nekoliko sličnih prodavnica. Ovo je okus Balkana. Ljudi dolaze sa šireg područja Toronta ovamo, jer se žele osjećati kao kod kuće”, izjavila je Nađa Makota, koja je sada suvlasnica prodavnice.

Bosanac Amir Delić kaže da je uvijek imao srca da pomaže ljudima, a odrastao je u državi koju je razorio rat, pa su slike povrijeđenih ljudi i mnoge nevolje bile svakodnevnice za njega.

Delićev cilj je da razbije negativne mitove i stereotipe o policiji. Često ohrabruje roditelje da ne koriste uniformu da plaše djecu.

“Često čujem kada neki roditelj kaže svom djetetu: ‘Taj čovjek ćete uhapsiti ako ne budeš dobar’. Nemojte to govoriti djeci da bi kaznili svoje dijete, nemojte ih plašiti”, poručuje Delić.

Pobjegao je od rata u BiH, a danas njegov program koriste milioni ljudi – Irfan Škiljan tvorac je planetarno popularnog – IrfanViewa – programa za pregled i obradu fotografija i drugog materijala.

“IrfanView je nastao u par neprospavanih noći zaredom. Neki nagon me tjerao da sjednem i programiram, ideje su bujale iz mene. Prve verzije programa sam stavio na nekoliko portala, napravio jednostavnu web-stranicu i bio zapanjen kada je nakon par dana bilo dosta posjetitelja. Počele su stizati prve poruke s idejama za poboljšanje”, priča Irfan Škiljan iz Jajca.

Bosanac Ilko Ćorković i iduće će četiri godine, po svemu sudeći, biti gradonačelnik švedskog grada Borgholma.

“Mene je kao bivšeg izbjeglicu iznenadio rast Švedskih demokrata, iako su im neke predizborne ankete davale i više glasova od tih 17,6 posto koliko su na koncu dobili. Po meni, ključ za njihov rast je osam godina vladavine konzervativaca u periodu od 2006. do 2012. godine. Tada je došlo do rezanja čitavog niza prava penzionera, pa korisnika socijalnog sistema, kao i nezaposlenih. Stvorio se antagonizam u društvu koji nisu uspjele prebrisati ni četiri godine naše uspješne vladavine, kada smo postigli rekordnu zaposlenost, privredni rast i čitav niz drugih stvari. Problem je bio što su izbjeglice od radikala označene kao uzrok svih problema, pa je na kraju dio birača ‘popio’ tu priču. Mene raduje što je u mom Borgholmu rast ‘Švedskih demokrata’ bio duplo manji nego na nivou države, kao i da smo mi rasli još više od njih”, navodi Ćorković.

Rođena Sarajka, 29-godišnja Lana Šteković danas slovi za jednu od najperpektivnijih mladih naučnica u američkoj saveznoj državi Illinois. Već 18 godina živi u SAD-u i trenutno priprema doktorat na Mašinskom fakultetu Univerziteta Urbana-Champaign u Illinoisu (UUIC). Lana Šteković je za Radiosarajevo.ba govorila o svom životnom putu, izazovima sa kojima se suočavala, životu u SAD-u, te o životu i obrazovanju u SAD-u.

Hikmet Kurbegović se vratio iz Švicarske i otvorio fabriku u Sanskom Mostu gdje je zaposlio 70 radnika.

“Iskustvo iz Švicarske navelo me da pokušamo uraditi sve da ovdje zadržimo ljude i pokrenemo biznis koji će mladima osigurati novu priliku”, kazao je Kurbegović.

Planovi su, kaže, širenje kapaciteta, te izgradnja poslovnog objekta površine 1.500 kvadratnih metara.

Bosanac Armin Osmančević danas obnaša funkciju generalnog direktora online platforme za prodaju MyBazar Malaysia, ali njegov uspjeh nije došao preko noći.

Kaže da uspješan direktor firme u današnjem svijetu biznisa mora uvijek rizikovati.

Dok je odrastao u Bosni i Hercegovini 1980-tih godina, Osmančević je imao vrlo sretno djetnjinstvo. Sve se to promijenilo preko noći i 1993. godine, zbog rata u Bosni, morao je otići u Švedsku.

“Nisam imao ništa osim odjeće na sebi i snažne volje da preživim i izgradim nov pozitivan život, a ne da vrijeme trošim na kukanje”, ispričao je Osmančević.