Piše: Dr. sc. Nebojša Šavija – Valha, socijalni antropolog, menadžer za razvoj projekata i istraživač

Maja 2016. godine mediji širom Bosne i Hercegovine objavljuju jednu „nečuvenu“ vijest: grupa učenika Srednje strukovne škole „Jajce“ izašla je na ulice tog malog srednjebosanskog grada, u kojem u gotovo identičnom omjeru žive Bošnjaci i Hrvati sa vrlo malo ostalih, povezala zastave Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i mimohodom kroz ulice protestirala protiv odluke Ministarstva obrazovanja Srednjebosanskog Kantona o otvaranju novih škola u Jajcu.

Nove bi škole trebale raditi isključivo po nastavnom planu i programu (NPP) na bosanskom jeziku. Ovo bi praktično značilo etničku podjelu 3 postojeće multietničke škole na 6 šest monoetničkih škola sa sopstvenom administracijom i nastavnim kadrom. Tako bi 3 škole radile po NPP-u na bosanskom, a 3 po NPP-u na hrvatskom jeziku. To je već šire poznat bosanskohercegovački fenomen poznat kao „dvije škole pod jednim krovom“, koji je najeklatantniji primjer etničke segregacije unutar lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine.

Inače se obrazovanje u Bosni i Hercegovini smatra paradoksalno jednom od glavnih spornih, ali istovremeno i tačaka pragmatične saradnje  između vladajućih etnopolitičikih elita, koje, preferirajući etnički oblikovane NPP-e i podjelu učenika, održavaju stanje podijeljenog društva na kome politički i ekonomski profitiraju. Na tragu te „saradnje“, a pravdajući se potrebom ukidanja diskriminacije Bošnjačkih učenika i učenica, koji su tada pohađali nastavu po NPP-u na hrvatskom jeziku, u kojem dominiraju sadržaji vezani za hrvatski kulturni kontekst, donesena je i odluka Ministarstva o kreiranju te 3 nove škole u Jajcu.

Shvatajući da bi kreiranje 3 nove škole značilo njihovo razdvajanje po etničkom principu čime bi njihove međuetničke, prijateljske, interesne, etc, socijalne mreže bile dovedene u pitanje, učenici i učenice su organizirali proteste. Pod pritiskom medija i šire javnosti koji su podržali učenike i učenice, Ministarstvo je suspendiralo odluku na neodređeno vrijeme. Vjerujući, međutim, da će odluka vrlo brzo ponovo stupiti na snagu, učenici i učenice Srednje strukovne škole „Jajce“ zajedno sa svojim nastavnicima, organiziraju čitav niz aktivnosti, okruglih stolova, javnih predavanja, akcija, čime osnažuju svoju poziciju u javnosti, dobijajući čak podršku i religijskih zajednica i međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Djelujući tako multilateralno i u sinergiji sa drugim akterima, učenice i učenici uspijevaju izvojevati pobjedu i Ministarstvo konačno odustaje od odluke podjele škola, a kao rješenje problema diskriminacije učenika i učenica Bošnjačke etničke pripadnosti, uvodi i preostala dva predmeta iz „nacionalne grupe“ u redovni NPP škola.

O značaju vlastite borbe, za vlastitu zajednicu ali i za Bosnu i Hercegovinu učenice i učenici kažu:  „Cilj protesta je spriječiti podjele. Izvršiti pritisak na Ministarstvo. Izrazili smo našu volju u cilju donošenja korisnih promjena. Mi želimo promjenu plana i programa gdje će svi imati jednaka prava i kvalitetno obrazovanje. Važno je da se naš glas čuje, da zaustavimo podjele. Mi imamo podršku od svih učenika srednjih škola. Važno je da Vlada uoči činjenicu da mi iz Jajca nismo sami, da izražavamo svoj stav protiv podjela, ali da za to imamo podršku od naših vršnjaka iz cijele BiH. Značaj protesta za Jajce jeste u tome da mi poduzimamo mali korak protiv podjela. Značaj za BiH jeste da i ostali srednjoškolci iz cijele BiH, koji nemaju hrabrost da ustanu i izraze svoje stavove, da to [ipak] učine. Da se riješi nacionalno pitanje, prevaziđu podjele i konačno poboljša kvalitet obrazovanja. Želimo da političari na nivou cijele BiH shvate da mi imamo jasan stav.“[1]

I premda su učenici i učenice izvojevali „pobjedu“, to je ipak kako sami kažu „mali korak protiv podjela.“ Svjesni su da nepredvidiva „viša“ politika može uvijek preokrenuti stvari. U tom smislu, zajedno sa nastavnicima i nastavnicama, dijelom i roditeljima, nastavili su zajednički djelovati na osnaživanju vlastite pozicije i uloge u zajednici kroz niz multietničkih aktivnosti koje doprinose poboljšanju međuetničkih odnosa Jajcu. Istovremeno, pokrenuli su i akciju osnaživanja učenika i učenica etnički podijeljenih osnovnih škola, i to kroz rad na razbijanju stereotipa i predrasuda o drugim etničkim grupama i kreiranju međuetničkih prijateljstava. Tako će ih osposobiti za multietničko okruženje u multietničkim srednjim  školama u kojima će nastaviti obrazovanje. A da priča poprima i širu dimenziju, govori i činjenica da će od slijedeće godine u zajedničkim aktivnostima učestvovati i učenice i učenici Gimnazije iz Mrkonjić Grada, susjednog grada, u Republici Srpskoj.

Vjerujući da održive društvene promjene dolaze „odozdo“, odnosno iz svakodnevnog života lokalne zajednice, kroz dugoročan, lokalno osmišljen i vođen proces koji uključuje sve bitne aktere zajednice, Nansen dijalog centar Sarajevo (NDC) djeluje u Jajcu od 2009. godine kao katalizator tih procesa. U saradnji sa lokalnom upravom, školom i nekim NVO-ima, u toj podijeljenoj zajednici kreiran je jak premošćujući socijalni kapital[2]koji je u velikoj mjeri, prema riječima ispitanika,[3] također doprinjeo protestima. Gradeći na prethodnoj uspješnoj saradnji i na istim principima, učenice i učenici, nastavnice i nastavnici nastavili su svoje aktivnosti uz pomoć Nansen dijalog centra Sarajevo (NDC), kao i njegovih partnera Planinarskog društva Ćusine, Fondacije SHL, te Foruma ZFD. Pored neposredne pomoći u realizaciji lokalnih aktivnosti, angažman ovog većeg broja organizacija omogućit će da se pozitivna priča o učenicima i učenicama iz Jajca proširi i pomogne mladima širom BiH da se na sličan način suprotstave postojećim ili novim etničkim podjelama.

 

 

(mreza mira)