Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.

Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman “Lisica”, koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek-djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar-Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman “Kintsugi tijela” Senke Marić, knjiga priča “I sreli su medu” Nine Tikveše te knjige poezije “Razmnožavanje domaćih životinja” Tanje Stupar-Trifunović i “Lancunom preko glave” Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar-Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu domaću zbilju.

Sa istih geografija

Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom “Priče sa satnim mehanizmom” posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju “šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu”. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.

NA BOOKSTAN DOLAZI I MILJENKO JERGOVIĆ/KLIKER.INFO

Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja, a danas žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.

Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta, na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom “Nije ovo tvoje”, a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: “Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje”.

Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela “Sarajevo, plan grada” koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne “Mame Leone”.

Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice, ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.

Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremena, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi “Dalge” Refika Ličine. Ova “priča na sklapanje”, kako je autor zove, lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.

Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu “Terorist”, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.

Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom “Uvertira” takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.

O stradanju i zločinima, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu “Velika Srbija za male ljude”. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove “Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih”, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.

image
DUBRAVKA UGREŠIĆ PREDSTAVLJA ROMAN “LISICA”/ANDRAŽ GOMBAČ

Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.

Njegove fotografije naći će se u knjizi “Sarajevski gastronauti” Nenada Veličkovića i “Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota” Seada Sekovića.

Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića, a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.

Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu “Kap veselja”.

Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana “Šamaranje” i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom “Transparentne životinje”.

Bookstan s velikim zadovoljstvom najavljuje i predstavljanje knjige Dževada Karahasana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca. Riječ je o knjizi koja objedinjuje nekoliko proznih knjiga u naslov “Iz tame svijeta”.

Usud malog jezika

Jedna od osnovnih intencija Bookstana je kreirati platformu za stvaranje drugačije dinamike na domaćoj književnoj sceni, približiti svjetsku recentnu produkciju domaćoj publici, ali i goste iz svijeta upoznati s onim što je autorstvo koje nastaje na jezicima koje različito zovemo, ali ih uglavnom bez prijevoda razumijemo. Uz angažovani pristup izboru centralnog programa koji je ove godine osmislio Geert Mak i nazvao ga Granice i ograničenja te promišljanje o nužnosti prevazilaženja svih granica, posebno kada su akteri/ce oni koji se humanistikom bave, jednako je važno predstaviti poetike onih koji/e dijele iskustvo života i stvaranja na južnoslavenskom prostoru. Pokazati da je najveći problem našeg književnog stvaralaštva usud malog jezika, ali da bh. i regionalni autori/ce izborom tema i načinom na koji ih ispisuju, suvereno stoje između prostora koji nije ni Istok ni Zapad, ali bi mogao biti cijeli svijet, za koji nam samo nedostaje više prevoda.

 

 

(oslobodjenje.ba)