Osim proširenja postojeća tri nacionalna parka u Republici Srpskoj (RS) do 2025. godine planiraju formiranje četiri nova. Riječ je o ovim područjima: Orjen kod Trebinja, Kanjon Tare i Ljubišnja kod Foče, Vitorog kod Šipova i Ozren na području općina Doboj i Petrovo.

O ovim i drugim aktivnostima razgovarali smo sa Gorjanom Rosić, portparolom Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Nacionalni parkovi u BiH sa svojim nemjerljivim prirodnim bogatstvom i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem imaju ogroman turistički potencijal, te pružaju mogućnosti za razvoj raznih vidova turizma i to: eko-turizma, naučno-edukativnog turizma, sportsko-rekreativnog turizma, zdravstvenog turizma, omladinskog turizma i historijsko-kulturnog turizma.

“U Republici Srpskoj trenutno postoje tri nacionalna parka: Sutjeska, Kozara i Drina. Površina pod zaštitom iznosi 27.972,35 hektara što je procentualni udio od 1,16 % teritorije RS-a. Zaštićeno je 19 područja: 2 stroga rezervata prirode, 3 nacionalna parka, 12 spomenika prirode i 2 područja sa održivim korišćenjem prirodnih resursa”, kazala je Rosić za Fokus.ba.

Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park i po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser Jugoistočne Evrope. U srcu nacionalnog parka smješten je strogi prirodni rezervat Perućica, najočuvanija i najveća prašuma u Evropi. Upravo zbog ljepote svojih vrijednosti i činjenice da se radi o netaknutoj prirodi nacionalni park predstavlja nevjerovatan potencijal za održivi razvoj i otvara mogućnosti za stvaranje modernog, održivog i korisnicima prilagođenog nacionalnog parka.

Nacionalni park Kozara prostire se na području grada Prijedor i opština Gradiška i Kozarska Dubica na ukupnoj površini od 3907,54 hektara. To je područje posebnih prirodnih vrijednosti i svojstava od ekološkog, naučnog, kulturnog,h istorijskog, obrazovnog, zdravstveno-rekreativnog i turističkog značaja.

Nacionalni park Drina prostire se na području opštine Srebrenica u ukupnoj površini od 6.315,32 hektara i posjeduje izuzetne prirodne vrijednosti: staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Drine i njenih pritoka, zatim izuzetan diverzitet flore koji se ogleda u prisustvu oko 635 primjeraka vaskularne flore.

Broje su komparativne prednosti ovih područja kao i načini kako zahvaljujući njima unaprijediti turizam.

“Planirane su posebne aktivnosti sa lokalnim stanovništvo kroz edukativne programe o mogućnostima organske proizvodnje hrane, ekoturizma i drugih razvojnih projekata. Posebno interesantne su manifestacije koje okupljaju mlade, kao što je četverodnevna manifestacija OK FEST, koja ima za cilj razvoj omladinskog turizma, promociju prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti područja, omogućavanje razmjene iskustava mladih, edukaciju, podizanje svijesti i unapređenje generičkih znanja učesnika kampa”, kazala je Rosić.

NP Kozara posjeduje izgrađenu i održavanu turističku infrasrtukturu (biciklističke staze, trim, staze, pješačke staze, penjališta, skijališta, izletišta,..) koja ima sve veći broj korisnika i privlači posjetioce kako iz bližeg okruženja tako i strane posjetioce.

Zaštićena područja sa svojom organskom hranom i čistim krajolicima postaju top destinacije širom svijeta, a za nadati se da će i u BiH biti ostvareni planovi za formiranjem novih nacionalnih parkova.

 

(Fokus.ba)