Hotel „Maršal“ na Bjelašnici, jedini u BiH u stopostotnom državnom vlasništvu, iako je uveliko počela zimska turistička sezona, zjapi prazan. Objekt, čija se vrijednost procjenjuje na oko osam miliona maraka, u vlasništvu je Vlade Federacije BiH koja ima 65 posto dionica, a Kantona Sarajevo 35 posto. Iako je više puta bilo pokušaja da se riješi pitanje vlasništva i generalno poslovanja hotela, to se nije desilo. Problemi i dugovi su se gomilali.

Svih ovih godina „Maršal“ i njegovi zaposlenici bili su prepušteni sami sebi. Osim raznih zaključaka i odluka Vlade FBiH, koje niko nije provodio, državna imovina na Bjelašnici za vlast je bila marginalni problem, da bi sve kulminiralo sramotnim zatvaranjem „Maršala“, i to samo nekoliko mjeseci pred početak zimske turističke sezone 2017. godine.

Dugovi za porez

Nakon što je bivši direktor hotela Zahid Bešović penzionisan, Ministarstvo privrede KS, s Muharemom Šabićem (SDA) na čelu, „Maršal“ je prešutno predalo na upravljanje preduzeću ZOI ’84, a za upravnicu je postavljena Amra Kaljić, koja je istovremeno radila i u ZOI-ju i u „Maršalu“. Za vrijeme njenog mandata, posljednje dvije godine, Porezna uprava FBiH blokirala je račune hotela zbog neplaćanja poreza i doprinosa radnicima, odnosno duga od oko 450.000 maraka, Kaljić se povukla, a hotel je privremeno prepušten Općini Trnovo. Zanimljivo je i to da nije izvršena nikakva službena primopredaja.

Dok Vlada KS trenutno odlučuje šta će uraditi s hotelom, hoće li ga privatizirati ili prepustiti na upravljanje Javnoj ustanovi „Studentski centar“, koja je izrazila želju za hotelom, objekt je trenutno zaključan, propada, a čuvaju ga općinski stražari.

Skoro 15 godina na čelu „Maršala“ bio je direktor Bešović, koji za „Avaz“ govori o svemu kroz šta je prošao hotel, a što jasno odslikava odnos vlasti prema državnoj imovini. On kaže da je hotel vrlo teško, ali koliko-toliko dobro poslovao sve do prije nekoliko godina, kada kreće propadanje i konačno zatvaranje.

– Od 2002. godine, kada sam imenovan za direktora i preuzeo ga sa akumuliranim gubitkom većim od 700.000 KM, stanje u „Maršalu“ je u nekoliko navrata bilo veoma teško i skoro nerješivo, o čemu sam redovno informirano resorna federalna i kantonalna ministarstva, kao i obje vlade, jer su one vlasnici. Ministar privrede KS Muharem Šabić posljednji je dobio 9. oktobra 2015. godine službenu informaciju sa svim detaljima teškog stanja u hotelu. Ali, nikada nije odgovorio – rekao je Bešović.

Ističe da je Ministarstvo napravilo dodatni problem početkom 2015. godine, jer je iz samo njemu poznatih razloga zaustavilo imenovanje Nadzornog odbora „Maršala“, čime je blokirano donošenje odluka, primjena usvojenih općih normativnih akata i Statuta hotela te je onemogućen normalan rad.

Bez odgovora

– Možda je ovo bilo stvaranje uvjeta za uvođenje privremenog upravitelja, koji je privremeni ostao sve do zatvaranja. Kakav je bio odnos Ministarstva dokazuje i činjenica da je „Maršal“ iz budžeta za 2015. godinu, kada sam ja još bio direktor, trebao dobiti 100.000 KM. Međutim, taj novac je, umjesto do kraja 2015., uplaćen u 2016. godini, nakon moga odlaska. Iako bez ikakvih pozitivnih finansijskih rezultata, hotelu je iste godine iz budžeta za 2016. prebačeno još 180.000 KM. Sredstva su trošena netransparentno i bez ikakve kontrole i izvještaja o njihovom trošenju, što sada ispituje i Antikorupcijski tim Vlade KS i Tužilaštvo KS – ističe Bešović.

Kontaktirali smo i bivšu privremenu upravnicu hotela Amru Kaljić. Osim što nam je preporučila da za sve informacije zovemo ministra privrede Muharema Šabića, kazala nam je da joj pošaljemo pismeni upit, što smo i uradili. No, nije nam odgovorila, a ni ministar Šabić nije se javljao na naše pozive.

Otjerani na biro

– Hotel „Maršal“, koji ni u ratu nije zatvoren, sada čuvaju iz Općine Trnovo, a uposlenici koji su ga branili i sačuvali su, nakon najtežeg vida mobinga, otjerani na biro. Oni posljednji su na prevaru primorani da predaju ključeve hotela u kojem su radili više decenija. Niko nije imao razumijevanja ni želje da im makar olakša taj ružni čin odlaska, barem mogućnošću da, kao tehnološki višak, dobiju pravo da odlaskom na biro za zapošljavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje – naglasio je Bešović.

Svi digli ruke

– Davno su svi bili digli ruke od nas. Svih ovih godina bilo je mnogo lutanja. Iako smo vladama poslali više od 50 dopisa i upozorenja, vlast je bila dosta troma, nisu nas tretirali. Sve ovo vrijeme oko 35 radnika je ostavljeno na cjedilu. Ali, i pored toga, radnici su imali redovne plaće, sve dok nije došla nova uprava i ostavila ih bez posla – rekao je Bešović.

Loši poslovni rezultati

Tvrdnje bivše privremene upraviteljice i ministra da je „Maršal“ u 2016. godini ostvario pozitivan poslovni rezultat u iznosu od 6.287 KM nisu tačne.

– To su sramne tvrdnje. Ako se uzmu u obzir ostvareni poslovni rezultati u tom periodu, od ukupno ostvarenih prihoda u 2016. godini, na januar i na Upravu koju sam ja vodio odnosi se 108.000 KM, 280.000 KM su primljena budžetska sredstva, a ostatak od 100.000 KM je ostvareni prihod od 1.918 noćenja i ostalih usluga u hotelu dok je na čelu bila privremena upraviteljica. S druge strane, u 2015. godini, kada sam ja vodio hotel, ostvareni su 8.543 noćenja i poslovni prihod od 508.098 KM, a ukupni prihod je bio 511.071 KM. Nakon moga odlaska drastično je opao broj noćenja i promet hotela. Kako su uspješno vodili hotel, vidi se dokle su ga doveli. Do zatvaranja – kazao je Bešović.

 

 

(avaz)