Pod utjecajem kulture koja je “in” u posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini sve više smo svjedoci ekspanzije objekata u kojima posjetitelji mogu konzumirati nargilu iliti po narodnom “šišu”.

Iako svakodnevno u medijima možemo pročitati sva štetna dejstva koja nastaju zbog konzumiranja nargile, i pored toga njena popularnost sve više raste, posebno među mlađom populacijom. Gotovo i da nema kafića, odnosno ugostiteljskog objekta, konkretno u Sarajevu, gdje se uz dnevnu dozu kave, ne može dobiti i “šiša”.

Sva dosadašnja istraživanja o utjecaju nargile na zdravlje ljudi izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje, s akcentom na centralni živčani sustav i respiratorni (pluća i mozak), pogotovo ako se nargila konzumira često ili redovno, kazala je za Avaz.ba dr. Nizama Šukurović iz Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, s obzirom na to da se radi o osobama u razvojnom periodu. Zdravstvene štete proizilaze iz toksičnih efekata tamnog duhana i ugljen-monoksida koje se značajno pojačavaju ukoliko se nargili dodaju različite psihoaktivne supstance (ilegalne) kao što su preparati Canabisa, psihostimulansi ili neke nove, high legals supstance, koje ponekada nije moguće ni detektirati. Štetne posljedice po zdravlje konzumenata su tada značajno intenzivirane, kaže dr. Šukurović.

Nedavno su u javnost izašli podaci o istraživanju koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija, a u kojem se upozorava da jedna “seansa” pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta.

To je zbog toga što klasičan pušač obično udahne dim oko 12 puta, odnosno unese od 0,5 do 0,6 litara dima. Tijekom jednosatnog pušenja nargile, konzumenti udahnu dim oko 200 puta, što znači da njihova pluća profiltriraju oko jednog litra dima. Samim tim ,možemo reći da je toksični efekat dima nargile (tamni duhan i karbon-monoksid) značajno veći od toksičnog djelovanja dima obične cigarete, ističe sugovornica.

 

(Avaz.ba)