Search
Close this search box.

20 godina Fejsbuka – nada, hajka, trgovina podacima

Podijeli članak:

Fejsbuk slavi 20 godina postojanja. To je najveća svjetska društvena mreža. Više od tri milijarde ljudi je aktivno na ovoj stranici barem jednom mjesečno. Dakle, više od trećine svjetske populacije. Ovo je priča o uspjehu. Ali, osnivaču Fejsbuka Marku Zakerbergu (Zuckerberg) je slavlje pomračeno. Samo nekoliko dana prije godišnjice, Zakerberg je suočen sa drastičnom kritikom na saslušanju u američkom Senatu. “Krv je na vašim rukama”, vikao je republikanski senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) Zakerbergu.“Imate proizvod koji ubija ljude.”

Tema saslušanja: Nedostatak zaštite djece i mladih na velikim internet platformama. “Vaše dizajnerske odluke, propusti u odgovarajućem ulaganju u bezbjednost, vaše stalne težnje ka profitu umjesto osnovne bezbjednosti dovode našu djecu i unuke u opasnost”, rekao je demokrata Dik Darbin (Dick Durbin), vođa većine u Senatu SAD-a.

Zakerberg pred Odborom za pravdu američkog Senata
Zakerberg pred Odborom za pravdu američkog SenataFoto: Susan Walsh/AP/picture alliance

O opasnosti društvenih medija se sada naširoko raspravlja. U Sjedinjenim Američkim Državama smatraju ih suodgovornim za krizu mentalnog zdravlja mladih. Vivek Mrti (Murthy), direktor javne zdravstvene službe, objavio je u maju 2023. posebnu preporuku za društvene mreže. On upozorava da postoji “mnogo znakova koji ukazuju da društvene mreže mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih“.

Njemački psiholog i istraživač rizika Gerd Gigerencer (Gigerenzer) podvlači to u razgovoru za DW. “Neke studije pokazuju da su neizvjesnost, nedostatak samopoštovanja, depresija i čak misli o samoubistvu porasli”, ističe Gigerencer.

Među tim znakovima u SAD-u može se, na primjer, ubrojati porast stope samoubistava među osobama u dobi od 10 do 25 godina. U protekloj deceniji, od 2011. do 2021. godine, povećala se za 60 posto.

Nadajući se boljem početku

Međutim, Fejsbuk je počeo prilično bezopasno. Kao društvena mreža gdje ste brzo mogli pronaći školske drugare, dijeliti svoje fotografije s odmora i biti u toku s onim šta vaš krug prijatelja trenutno radi. “Na početku se Fejsbuk nadao da će povezivanjem ljudi učiniti svijet boljim”, prisjeća se berlinski medijski stručnjak Martin Emer (Emmer) početaka Fejsbuka.

Zadovoljstvo drevne ljudske potrebe

Kao na primjer, kod promjena u arapskom svijetu tokom arapskog proljeća 2011. godine koje su u početku bile obilježene velikim nadama. Zbog uloge mreže u organizaciji demonstracija i otpora, ponekad su ih nazivali “Fejsbuk-revolucijama”.

Fejsbuk, posebno u tandemu s brzim razvojem pametnih telefona, pružao je na najvišem tehničkom nivou zadovoljstvo jedne drevne ljudske potrebe. “Čovjek je društveno biće”, objašnjava Emer. “I tako su te platforme stvorile nešto što nijedan drugi medij prije toga nije”.

Djevojka s maramom i mural Fejsbuk
Druütvene mre#e su tokom Arapskog proljeća odigrale značajnu uloguFoto: picture alliance/AP Photo/M. Deghati

Između osnaživanja i nemoći

Međutim, pružanje infrastrukture za povezivanje, koliko god to izgledalo „džabe” ima svoju cijenu. A korisnici plaćaju dvostruko: svojim podacima i svojom pažnjom. Pažnja je rijetka roba. Oglašivači rado za nju plaćaju. Posebno ako se poruke mogu dovesti do potencijalnih kupaca zahvaljujući preciznim profilima ličnosti. Zbog toga operateri platformi prikupljaju što više podataka od svojih korisnika a svaki “lajk” im pruža još jedan podatak. Sa detaljnim znanjem o interesima, sklonostima i antipatijama korisnika, za njih se prave takvi sadržaji koji ih zadržavaju na platformi što je duže moguće.

Kako ti sadržaji djeluju na pojedince i društvo, platforme su dugo ignorisale. Rastuća polarizacija društva, sve surovija politička rasprava, širenje najluđih teorija zavjere – sve se to dovodi u vezu s Fejsbukom i sličnim platformama.

Psiholog Gigerencer poredi mreže s kafićem u kojem besplatno dobijate kafu. “Svi odlaze tamo, sreću svoje prijatelje a ne moraju ništa da plate. Ali: U stolovima su bubice za prisluškivanje, a na zidovima video kamere koje sve snimaju i informacije zatim proslijeđuju trećim licima. Kafić je takođe pun onih koji vas stalno nešto prekidaju i nude vam posebno za vas prilagođenu robu.” Pravi korisnici, objašnjava Gigerencer, nisu oni koji piju kafu. Ne, to su ovi koji vas prekidaju i koji vam plaćaju kafu.

A oni takođe mogu imati i političke interese. 2016. godine su, na primjer, počele optužbe protiv Rusije da je koristila Fejsbuk kako bi uticala na ishod predsjedničkih izbora. Dvije godine kasnije, Fejsbuk je bio umiješan u skandal oko Cambridge Analytice: Kompanija je, uglavnom bez znanja svojih korisnika, analizirala podatke s oko 50 miliona Fejsbuk profila. I tokom američkih izbora 2020. godine, “Stop the Steal” grupa na Fejsbuku je igrala ključnu ulogu u legendi koju je Donald Tramp (Trump) širio o ukradenim izborima.

Superizborna 2024.

2024. je ponovno izborna godina, čak superizborna. Građani u zemljama u kojima živi više od polovine svjetske populacije izlaze na birališta. Na primjer, u Indiji i Indoneziji, Pakistanu i Rusiji, te u SAD-u. Američki informatičar i kritičar društvenih medija Džeron Lener (Jaron Lanier) je zabrinut: “Biće sve više teških laži pomoću vještačke inteligencije i drugih novih primjenjenih tehnologija za manipulaciju ljudima. I mislim da mnogi ljudi neće biti pripremljeni”, kazao je u intervjuu za DW.

Politika reaguje

Politika se izgleda osvijestila i pokušava da sustigne tehnološke divove. 2022. godine Evropska unija donijela je Zakon o digitalnim uslugama. Cilj je da se ilegalni sadržaji brže uklanjaju, poput govora mržnje. Istovremeno, trebao bi bolje zaštititi osnovna prava korisnika – uključujući slobodu govora.Facebook, Instagram, WhatsApp i Meta

Facebook, Instagram, WhatsApp i MetaFoto: M. Chang/ZUMA Press/picture alliance

Također, istraživači bi trebalo da konačno dobiju pristup podacima internet divova. Berlinski istraživač društvenih mreža Filip Lorenc-Špren (Philipp Lorenz-Spreen) se raduje: “Nešto se događa na polju transparentnosti, da konačno možemo malo otvoriti tu crnu kutiju i vidjeti kako ta mašinerija funkcioniše.”

Kako god bilo, one su visoko profitabilne. Matična kompanija Fejsbuka, Meta, kojoj pripadaju i Instagram i WhatsApp, zaradila je toliko novca od oglašavanja u posljednjem kvartalu 2023. godine da je odlučila da povodom 20. godišnjice prvi put isplati dividende svojim dioničarima. Barem će oni možda imati razloga za slavlje.

(DW)

Podijeli članak:

Drugi su čitali

Pročitajte još članaka