Јavno i masovno iskazivanje nezadovoljstva zbog različitih problema sve je češće u bh. gradovima. Svjedočili smo tome posljednjih mjeseci u Sarajevu, Zenici, Bijeljini, Trebinju, Prijedoru, Šipovu. Šta je probudilo nezadovoljne?
Nekoliko desetina do nekoliko stotina Prijedorčana nanizali su šestprotestnih okupljanja u posljednja dva mjeseca. Ne pristaju da žive sa posljedicama rada rudnika u Bukovoj kosi. Problem traje nekoliko godina i do sada nije izazvao izlazak nezadovoljnih na ulice. Zašto sada jeste? Organizatori iz neformalne inicijative „Prijedor se budi“ nemaju dilemu.
MILAN SADŽAK, Prijedor
“Bez ljudi u Srbiji koji su nekako razbili taj strah naš, studenti koji su za mene pobjednici godine u svim zemljama Balkana, pa i šire. Smatram da su oni najviše zaslužni za ovo. Razbili su tu neku tabu temu kod nas, izlaska na ulice.”
Slični protesti nedavno su organizovani i u Šipovu gdje građani žele da spriječe gradnju mini hidroelektrane. Majevičani su se okupili u Bijeljini protiveći se iskopavanju litijuma. Zbog korupcije i nemara koji su izazvali smrt 19 ljudi u poplavama u Jablanici demonstrirali su građani Zenice i Sarajeva. Najave za proteste u drugim gradovima mogu se pronaći na društvenim mrežama. Psiholog Srđan Puhalo nema dilemu da je građanski bunt u Srbiji uticao na percepciju aktivizma i demokratije.
SRĐAN PUHALO, psiholog
To je negdje dobro jer su ljudi shvatili da demokratija nisu samo izbori, da vlast nema opravdanja da radi šta god hoće i da kaže ‘evo kaznite nas na izborima’, da ljudi polako preuzimaju stvari u svoje ruke.”
Specifičnost najvećeg broja dosadašnjih protestnih okupljanja jesu ekološki problemi sa kojima se dovode u vezu sve sistemske i političke anomalije. Aktivista „Karton revolucije“ Adi Selman kaže da su to problemi koji će ujediniti ljude u ovoj zemlji.
ADI SELMAN, Karton revolucija
“Zato što su ljudi shvatili i mi sami i svi konačno shvatili da nam je priroda ugrožena. Shvatili smo da svi, bez obzira kako se zovemo, kojem se Bogu molimo, gdje živimo, dišemo isti zrak, jedemo istu hranu i shvatili smo na ekološkim problemima da je na najbolji način ogoljena politika u BiH.”
Osim javnih protesta građana na ulici u posljednje vrijeme istaknute su pojedine građanske inicvijative. Tako u Bajnaluci građanska inicijativa „Za plan“ bori se za donošenje urbanističkog plana grada. Nekontrolisana i neplanska gradnja decenijama narušava izgled grada na Vrbasu. Inicijativu „Za plan“ je podržalo više od hiljadu i po građana kroz peticiju upućenu gradskom parlamentu.
SANDA VUKOJEVIĆ, GI “Za plan” Banja Luka
“Mi smo se organizovali u građansku inicijativu zato što postoji izvrstan pravni mehanizam. Postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi po njemu smo se osnovali i organizovali smo prikupljanje potpisa građana kao podršku našoj inicijativi.”
Dok ne iscrpe sve zakonske mogućnosti o protestima ne razmišljaju banjačučki aktivisti. Sagovornik iz Prijedora kaže da prostora za nezadovoljstvo i širenje protesta itekako ima, a psiholog Puhalo da za masovnost nedostaje rezultat.
SRĐAN PUHALO, psiholog
“Treba nam uspjeh, treba nam svijest da se može nešto učiniti i zato su sve oči uprte u Srbiju. Znači, ako ovo u Srbiji što se dešava pokaže da ima efekta, da ima smisla i da ima rezultata, mislim da će to imati veliki uticaj i na proteste u BiH.”
Čekati da neko ostvari uspjeh ili se izboriti za svoj. Djeluje da je ovo sve manje dilema građana BiH koji su sve češće na ulici i zahtjevaju odgovornost i svoja osnovna prava.
