Ništa kultura, ništa estetika, u muzej po ljekarskom receptu

Svi ste se našli u situaciji da vam je loše, nemate daha, nemate energije, fali vam elana. Išli ste doktorima po domovima zdravlja, pa i specijalistima, bocali su vas u vene, u vrške prstiju, piškili ste u plastične bočice, ali avaj.

Sve je normalno. Neki nadobudni internista privatnik na čiji pregled ste potrošili malo bogatstvo čak se usudio i izreći neizrecivo: “A možda ste vi to sve umislili u svojoj glavi”, dok se vama jezik odmotava zapanjeno k’o u crtanom filmu.

Proći će od toga i mjeseci i godina, ali problem se nastavlja, sve dok vas jetrvina zaova ne uputi kod svoje komšinice koja nosi jedinstveno iskustvo izlječenja svih znanih i neznanih bolesti koje su je patile decenijama. Ta žena vedrih očiju nevjerovatne energije vam rado otvara vrata i odmah s praga saopštava: “Ma muzej se ubio za tebe”.

Recept za dvoje

Kakav muzej, crna ženo, boli me pod plećkom i manta mi se, a ni apetit mi nije najbolji, šta ću u muzeju, proći će vam kroz glavu, ali ona neće hajati. Samo će vam prebaciti ruku preko ramena i uvesti vas u svoju primaću.

“Hodi, saću ti ja objasnit sve”, reći će.

U ovoj našoj državnoj prčvarnici gdje je i životarenje luksuz, sve to izgleda kao vic, kao pretjerano detaljan “meme”, koji čak i ne funkcioniše. Ali, malo podalje od nas, tamo preko goleme bare, u zemlji javorova sirupa, sve to postaje jedna sasvim normalna pojava.

Primjena pilot-projekta je krenula krajem prošle sedmice koji je bez presedana u svijetu. Znači, niko nikada nije nekoga zbog ikakvih tegoba poslao u muzej da se liječi. Pa, ako nekome ovo gore zvuči blesavo i nenormalno, meni je luđe to što niko ne vjeruje da mu posjeta muzeju može poboljšati opće stanje duha i tijela.

image
JEDNA OD KOLEKCIJA MONTREALSKOG MUZEJA LIJEPIH UMJETNOSTI

Kanadski projekt je rezultat saradnje udruženja Kanadskih frankofonih liječnika (MFdC) i Montrealskog muzeja lijepih umjetnosti (MBAM). Zamišljen je tako da pacijentima koji pate od raznih fizičkih i mentalnih bolesti, kao i članovima njihovih porodica, omogući da tokom besplatnih posjeta muzejima iskoriste blagodati koje umjetnost ima na zdravlje pojedinca. U prvoj fazi projekta liječnici će propisati 50 recepata za posjet izložbama u MBAM-u. Svaki recept vrijedi maksimalno za dvije odrasle i za dvije maloljetne osobe.

– Stotinjak doktora dosad se prijavilo za sudjelovanje u projektu koji će trajati godinu, rekla je za AFP Nicole Parent, direktorica MFdC-a. Ova gospođa, naime, smatra da je to dokaz kako su “liječnici senzibilizirani i otvoreni prema alternativnom pristupu liječenju i blagotvornom utjecaju umjetnosti na zdravlje, bez obzira na znanstvene pokazatelje”. Štaviše, blagotvoran učinak usporedila je s proizvodnjom “neurohormona koji se luče za vrijeme neke fizičke aktivnosti”.

Koliko ti neurohormoni, poput endorfina, zaista djeluju na ljudsku psihu i fizu, samo upitajte nekog od ovih silnih trkača koji zadnjih godina okupiraju Sarajevo i druge bh. gradove. Svima onima koji se redovno bave fizičkom aktivnošću, bila ona banalna ili intenzivna, toliko je dobro da se uvijek vraćaju svom treningu iako ih sredina smatra nekakvim đankijima. Malo njih zna da oni i jesu ovisnici, ali upravo o tim hormonima koji vam daju poticaj da pozitivnije razmišljate o vlastitoj sredini. E zamislite onda da vas isto tako “diže” i promatranje Van Gogha uživo, ili, evo u našem slučaju, recimo, kolekcije leptira u Zemaljskom muzeju, a sve to bez znoja i ikakve posebne opreme.

A što je možda i najveća prednost u odnosu na amatere sportiste – niko vas neće sa zavišću gledati kako imate bolje patike od njega i kako vi na svom Garmin satu možete brojati kilometre, dok su oni još tek na koracima…

Hagada umjesto antibiotika

“Promatranje umjetničkog djela ili sudjelovanje u nekom kreativnom procesu potiče iste ‘okidače’ koji djeluju na kognitivne funkcije, na dobrobit pojedinca, a pritom se misli na neurohormone koji su prisutni kod tjeskobe, stresa, depresije…”, objasnila je gospođa Parent.

Ona se nada se da će i ostali kanadski muzeji slijediti primjer MBAM-a, koji od 2016. razvija ekspertizu art-terapije kod osoba koje se bore s raznim zdravstvenim problemima.

“Vjerujem da ćemo već iduće godine uspjeti prikupiti podatke koji će nam dati uvid u rezultate”, istaknula je Parent.

“Skeptike podsjećamo da se prije nepunih stotinu godina govorilo kako sport deformira tijelo i da je opasan za plodnost žena”, kaže ravnateljica MBAM-a Nathalie Bondil.

I tu nam je svima začepila usta.

S druge strane, možda je to i rješenje za loše poslovanje naših muzeja? Koliko naš narod vjeruje doktorima, ne bi bilo čudno da se i u muzeje uvedu dežure, pa umjesto da blokiraju glavnu ulicu parkiranim automobilom u jedan ujutro da bi trknuli po antibiotik, sada bi onaj parking ispred Zemaljskog mogao postati mali…

“Evo, samo da bacim pogled na Hagadu i vraćam se. Evo, propisalo mi u ambulanti”, uvjeravaćete policajca dok vam piše kaznu pred muzejom.

 

 

(oslobodjenje.ba)