Nestao još jedan grad u BiH

I dok raste broj onih koji odavde doslovno bježe u potrazi za boljim životom, sve ih više donosi odluku i da se ovdje definitivno više neće vraćati, osim možda kao turisti. Tako sve više pojedinaca, ali i kompletnih porodica traži ispis iz registra državljana kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…

I kada se sve zbroji dođemo do podatka da smo definitivno ostali bez 80.311 građana. Bez jednog grada- primjerice toliko stanovnika ima Tuzla ili Zenica u urbanom dijelu ili tri hercegovačke opštine- Pošušje, Široki Brijeg i Ljubuški.

Da je riječ o ozbiljnoj situaciji  najbolje ilustruju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, prema kojima se 1996. godine bh. državljanstva odreklo tek 6 osoba, a za 7 mjeseci ove godine to je učinilo čak njih 2.523.

 

Statistika odricanja od državljanstva BiH po godinama izgleda ovako: 

Godina

 

 

Broj osoba

 

 

1996.

 

 

6

 

 

1997.

 

 

6

 

 

1998.

 

 

8

 

 

1999.

 

 

14

 

 

2000.

 

 

51

 

 

2001.

 

 

2.190

 

 

2002.

 

 

8.212

 

 

2003.

 

 

9.070

 

 

2004.

 

 

6.993

 

 

2005.

 

 

5.657

 

 

2006.

 

 

4.716

 

 

2007.

 

 

4.655

 

 

2008.

 

 

3.478

 

 

2009.

 

 

3.297

 

 

2010.

 

 

3.585

 

 

2011.

 

 

3.370

 

 

2012.

 

 

3.418

 

 

2013.

 

 

3.447

 

 

2014.

 

 

3.507

 

 

2015.

 

 

3.528

 

 

2016.

 

 

4.385

 

 

2017.

 

 

4.195

 

 

2018.

 

 

2.523

 

 

UKUPNO

 

 

80.311

 

 

 

Zbog čega se 80.311 ljudi odreklo državljanstva BiH?

U Ministarstvu civilnih poslova pokušali smo doznati koji su to razlozi zbog kojih se naši građani odriču bh. državljanstva i čiji državljani najčešće postaju.

„U postupku odricanja od BH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao stvarne razloge najčešće navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radno-pravni status i slično“, kaže za Buku pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH, Milan Zjajić i dodaje „Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva  SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.

Sporazum o dvojnom državljanstvu  BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zjajić napominje da se sporazum između  BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i da će to pitanje  biti postavljeno na Zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH. Dodaje i da je  u programu rada Savjeta ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom., kao da je i m ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović  pokrenuo inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma sa Crnom Gorom.

„Postoji određeni interes lica koja su se odrekla bh državljanstva za njegovo ponovno sticanje i takvi postupci se za sada vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su se stekli preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine. Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga  zahtjeva da je ostvarena godinu dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od BH državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu“, pojašnjava Zjajić.

 

 

(buka)