Ovisnost u BiH: Klade se i djeca od 12 godina

Rezultati istraživanja provedenog prošle godine u tri mostarske osnovne škole među učenicima u dobi od 12 do 15 godina, pokazala su kako se 22,8 posto anketiranih barem jednom u životu kladilo te kako 10 posto anketiranih potpada pod kriterij problematičnog kockarskog ponašanja.

Rezultati istraživanja predstavljeni su u srijedu u okviru predavanja na temu “Ovisnosti mladih o igrama na sreću”, koje je Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Mostar organizirao u povodu obilježavanja Svjetskoga dana mentalnoga zdravlja.

Rezultati pokazuju kako se puno više klade dječaci (19,7 posto) u odnosu na od djevojčice (0,7 posto). Također, učenici devetih razreda, njih 8,3 posto, više se klade u odnosu na učenike osmih razreda (3,1 posto).

Specijalist traumatske psihologije prof. Marko Romić, koji je održao predavanje i predstavio rezultate istraživanja o ovisnosti adolescenata u Mostaru, istaknuo je kako stalno i ponavljajuće problematično kockanje kod adolescenata dovodi do klinički značajnog oštećenja ili patnje.

“Osim potrebe za kockanjem, kockar ima potrebu i za povećanjem količine novca kako bi se postiglo željeno uzbuđenje. Takve osobe u više navrata ulažu neuspješne napore da kontroliraju, smanje ili pak prestanu kockati”, objašnjava Romić.

Po njegovim riječima, kockari su patološki lašci i vrlo često uspijevaju kod obitelji ili roditelja prikriti razmjere uvučenosti u kocku. Nekad, kaže Romić, toliko dugo i vješto prikrivaju taj problem da se sazna kako je osoba bila kockar tek nakon što počini samoubistvo.

Romić napominje da ti ljudi radi kockanja uglavnom unište vezu s partnerom, izgube posao i onda se oslanjaju na druge kako bi kod njih osigurali novac za ublažavanje ili rješavanje očajne financijske situacije uzrokovane kockanjem.

Ukazao je i na problem promoviranja kockarske industrije kao društveno poželjnog ponašanje te kako se, zapravo, nikada ne govori o štetnosti koje kockanje uzrokuje.

“Kada bi se šteta od kockanja mogla pretvoriti u materijalne vrijednosti ona bi bila stostruko veća od milijuna koji se dobivaju kockanjem”, ustvrdio je prof. Romić.

Dodao je i to da kockari sami ne prepoznaju svoj problem, nego su to uglavnom roditelji ili supružnici.

U Klubu liječenih ovisnika o kocki, koji Romić u Mostaru vodi već osam godina, pretežno su mladi ljudi u dvadesetima, što ukazuje na to da sve više roditelja prepoznaju ovisnost o kocki u odnosu na prethodnih pet godina kada je većina onih koji su se liječili bila u četrdesetim ili pedesetim godinama.

Terapeutkinja u Centru za mentalno zdravlje Valerija Soldo poručila je kako u Centar mogu doći svi ljudi koji imaju psihičke probleme, da im ne treba uputnica te da im je na raspolaganju cijeli multidisciplinarni tim, od psihologa i psihijatra do socijalnih radnika i psihoterapeuta.

“Naša zadaća, odnosno zadaća Centra je da osobe s psihičkim oboljenjima osposobimo da mogu samostalno vodit svoj život”, rekla je Soldo.

 

 

(radiosarajevo.ba)