Država može privući mlade da se bave neatraktivnim zanimanjima

“Prema rezultatima istraživanja potreba poslodavaca u 2018. godini, koje su proveli entitetski zavodi za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, možemo izdvojiti sljedeća zanimanja za kojima je iskazana potreba poslodavaca u Bosni i Hercegovini: iz kategorije visoke stručne spreme: doktori nauka svih struka (univerzitetski profesori), diplomirani inžinjeri mašinstva, elektrotehnike i građevinarstva, diplomirani farmaceuti-biohemičari, diplomirani enolozi, profesori slikarstva, profesori muzike, defektolozi”, kazao je za Akta.ba Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Iz kategorije srednje stručne spreme i niže: šivači, stolari, radnici za jednostavne poslove drugdje nerazvrstani, bravari, prodavači, konobari, zidari, obućari, zavarivači, tesari, tapetari, pekari, ugostitelji, armirači, metalostrugari, vozači, trgovci, komercijalisti, mašin bravari, elektrotehničari, mašinski tehničari, kuhari, električari.

Dodatne edukacije

Kada je u pitanju upis mladih u srednje škole ili na fakultete, Bandić savjetuje da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti primjene naučenog iz školovanja.

“Bolje je da se mladi ljudi odluče za obrazovanje koje će trajati malo duže, ali koje će im omogućiti sigurno pronalaženje posla, nego kraće i lakše obrazovanje, ali da na kraju budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba. Ili drugačije rečeno, bolje duže učiti i studirati, a kraće tražiti posao, nego obrnuto”, istakao je Bandić.

Mišljenja je i da je jako bitno i to da mladi ljudi prilikom odabira školovanja informiraju o potrebama na tržištu rada, te o broju nezaposlenih osoba sa određenim zanimanjima na evidenciji nezaposlenih.

“Agencija za rad i zapošljavanje BiH je ove godine omogućila da sve mlade osobe na jednom mjestu, putem web stranice Agencije, dobiju potrebne informacije o tome koja zanimanja su tražena, a koja ne”, dodao je Bandić.

S druge strane, ističe da ukoliko mladi ljudi po završetku školovanja ne mogu pronaći posao, najbolje je odlučiti se na neku dodatnu edukaciju, dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju koja povećava šanse za zapošljavanje.

“Danas zavodi i službe za zapošljavanje, u saradnji sa poslodavcima provode različite programe usmjerene upravo prema osobama kojima je potrebna ova vrsta pomoći, te je potrebno informisati se o programima i načinu korištenja postojećih sredstava”, rekao je Bandić.

Informisanje mladih

Kada su upitanju podaci Agencije za statistiku BiH o broju upisanih u srednje škole, podaci pokazuju da je u školskoj 2017/2018. godini u BiH najveći broj učenika pohađao tehničke škole 55%, zatim gimnazije 23,8%, dok je u stručnim školama 18,2% učenika.

Kada su u pitanju visokoškolske ustanove prema podacima Agencije za statistiku BiH u školskoj 2017. godini diplomiralo je/završilo akademske ili strukovne studije 14.583 studenata, što je za 4,5 % manje u odnosu na školsku 2016. godinu.

Prema “starom” programu obrazovanja 4% studenata je diplomiralo/završilo akademske ili strukovne studije, a prema programu prilagođenom Bolonjskoj deklaraciji njih 96%, podaci su Agencije za statistiku BiH.

“Država može uraditi neke stvari poput stipendiranja školovanja za zanimanja koja su deficitarna, a neatraktivna, smanjenja cijena školarine za takva zanimanja, izdvajanja više sredstava za programe dokvalifikacije i prekvalifikacije. Ipak, ključno je informisanje mladih ljudi o onome šta je potrebno tržištu rada, a šta ne”, kazao je Bandić.

Poručio je da u tom smislu Agencija za rad i zapošljavanje BiH 20.9.2018. godine organizira jednu konferenciju o važnosti profesionalne orijentacije sa aspekta tržišta rada gdje će upravo razgovarati o ovim pitanjima i pokušati dati neke odgovore.

 

 

 

 

(akta.ba)