Tataragić o Takmičarskom programu: Ova godina je bila izuzetna za regionalne kinematografije

Na osnovu 210 pregledanih igranih dugometražnih filmova ekipa Sarajevo Film Festivala odlučila je u sklopu Takmičarskog programa 24. SFF-a prikazati deset filmova. Selektorica Elma Tataragić je u razgovoru za Klix.ba naglasila kako maksimalan broj naslova pokazuje da je godina bila izuzetna za regionalne kinematografije.

Takmičarski program ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala izuzetno je raznovrstan i u tematskom i u žanrovskom smislu, ali posebno u autorskim pogledima na svijet te u rediteljskim postupcima.

“Predstavljamo 10 filmova, a 4 filma režirale su žene. Zemlja sa najvećim brojem filmova je Rumunija sa čak tri naslova, a odmah iza nje je Hrvatska sa dva. Bugarska, Gruzija, Mađarska, Srbija i Turska sa po jednim naslovom. Sama selekcija počela je već sa prošlom godinom, a kao i svake godine imali smo potpuni uvid u produkciju regije”, rekla je.

Priznaje da je sam proces selekcije bio uzbudljiv kao i svake godine, no posebno težak jer je bilo dosta dobrih filmova u ponudi.

“Zanimljivo je da svake godine raste broj producenata i autora koji žele imati svjetsku premijeru u Takmičarskom programu pa je shodno tome i pritisak veći”, bila je iskrena Tataragić.

Naša sagovornica nije krila zadovoljstvo što ove godine u Takmičarskom programu SFF-a imamo čak tri filma iz naše mikroregije, odnosno bivše Jugoslavije – film “Teret” Ognjena Glavonića iz Srbije te dva naslova iz Hrvatske: “Mali” Antonija Nuića i “Sam samcat” Bobe Ječića koji je koprodukcija sa BiH.

Teško vrijeme za bh. kinematografiju

Već na prvi pogled jasno je da je tu mnogo dobrih filmova i sjajnih filmskih stvaralaca. U isto vrijeme je sve manje finansijskih sredstava i podrške festivalu, a mnogi filmski radnici žale se da stanje u bh. kinematografiji nikada nije bilo gore.

“Situacija u bh. kinematografiji nije bolja, što samim tim znači da je gora. I dalje se oslanjamo na individualni trud i zalaganja pojedinaca koji uspjevaju, no dosta tih pojedinaca sada ne radi pod okriljem naše kinematografije već u inozemstvu. Razlozi su isti kao i ranije: nesređena industrija, premala ulaganja i nepostojeći sistem. Početak bi morao biti Zakon o audiovizualnoj djelatnosti, no stvari stoje u mjestu već godinama dok se kinematografija i izuzetno krhka infrastruktura sigurno urušava”, rekla je.

Teško je ne primijetiti poražavajuću činjenicu da nijedan dugometražni igrani film nije nastao u većinskoj koprodukciji sa BiH, a naša sagovornica naglašava da ta činjenica daje pravu sliku situacije u kojoj se bh. kinematografija nalazi.

“BiH se time definitivno svrstava u zemlju sa najlošijim produkcijskim kapacitetima i mogućnostima. Ipak, u okviru bh. programa koji Sarajevo Film Festival organizira sa Udruženjem filmskih radnika BiH pokazat ćemo čak 77 naslova od kojih je 64 nastalo u produkciji ili koprodukciji sa Bosnom i Hercegovinom. Najveći broj ovih filmova su kratkometražni i dokumentarni, što pokazuje da imamo vitalnu i zdravu scenu koja bi se jako brzo oporavila”, rekla je.

SFF je inicijator brojnih promjena

Sarajevo Film Festival je, između ostalog, nastao u cilju pomaganja i promovisanja bh. kinematografije. Tataragić kaže da to ekipa SFF-a kroz brojne programe i platforme nastavlja činiti i naglašava da je SFF važan pokretač bh. filmske produkcije i inicijator brojnih promjena.

“Upravo zbog ovakvog stanja u kojem se nalazi bh. kinematografija ponovo smo pokrenuli dva velika produkcijska projekta. Jedan je Sarajevo Grad Filma u okviru kojeg smo ove godine snimili četiri kratkometražna igrana filma i program te Sarajevo City of Film for Global Screen u okviru kojeg je snimljen i jedan dugometražni igrani film ‘Dobar dan za posao’. Na svih pet filmova radile su bh. ekipe, autori i glumci, a čak dva od četiri kratka režirali su i naši autori. Na taj način pokušavamo oživjeti produkciju, ali i na brojne druge načine koji nisu vidljivi golim okom. Festival nastavlja lobirati stabiliziranje uslova u bh. kinematografiji tokom cijele godine”, rekla je.

Dodala je kako je izuzetno teško boriti se za bolju budućnost u situaciji u kojoj ne postoji partner koji želi da sasluša i razumije i podsjetila na činjenicu da bi od jake bh. kinematografije najviše profitirali bh. ekonomija i cijelo bh. društvo.

“Hrvatska kinematografija izdvaja 15 puta više od BiH za produkciju filmova. Bh. kinematografija jeste u krizi, ali i dalje imamo snažne autore, dovitljive producente, no moramo znati da je u ovakvoj situaciji izuzetno teško imati stabilnu kinematografiju. Budućnost će biti onakva kakvu izborimo za sebe, toga smo potpuno svjesni”, zaključila je Tataragić na kraju razgovora za Klix.ba.