Počeli ‘Dani Vlatka Jurića’, večeras ‘Veče izvorne pjesme i folklora’ (FOTO/VIDEO)

Festival folklora “Dani Vlatka Jurića” koji slavi različitost kulturne baštine svečano je otvoreni sinoćnjom izložbom fotografija i nošnje iz fundusa KUD “Jajce” koja je upriličena u holu Doma kulture Jajce.

Na programu drugog dana Festivala bit će upriličeno “Veče izvorne pjesme i folklora” te dodjela nagrada koje će se održati u Pozorišnoj sali Doma kulture Jajce, s početkom od 20.30 sati. Pored domaćina KUD “Jajce uzet će učešće i brojne skupine iz okruženja i regije.

U ponedjeljak a, 16.jula planirano je izložba “Jajački koreograf- omaž Vlatku Juriću” koja će biti postavljena u Etno muzeju grada Jajca, a njeno otvaranje je planirano za 19 sati.

U petak od 10 do 15 sati planirano je druženje s građanima u prostorija KUD”Jajce”. Sutradan je planirano okupljanje starih članova KUD “Elektrobosna” i “29. novembar”kod Pašage. Druženje je zakazano za 20.30 sati.

Izuzetan covjek- vrhunski koreograf

Vlatko Jurić, izuzetni čovjek, prijatelj, pedagog, zaljubljenik u folklor i tradiciju naših naroda, koreograf koji je ostavio trag svima koji su dio svog života proveli s njim, igrali njegove koreografije i kroz igru čuvali tradiciju, običaje, zaljubljivali se i stvarali neraskidive životne veze.

Čovjek koji je naš grad zadužio nesebičnim angažiranjem na polju njegovanja tradicije i folklora te nas učinio prepoznatljivim na prostorima bivše države.

Vlatko Jurić je rođen u Jajcu, pohađao je gimnaziju, ali 1956. godine, njegovi staratelji upisali su ga na zanat jer je tako mogao ići u Elektrobosnu na praksu. Dolaskom u Elektrobosnu, saznaje da postoji folklorna sekcija, da traže mlade učenike koji bi igrali.

Tako postaje član folklorne sekcije, a jednom prilikom je rekao da je bio jedan od najlošijih igrača. Ipak, imao je veliku ljubav i želju da igra jer je od svoje devete godine uvijek gledao svatove koji bi prolazili pored njegove kuće u nošnjama i da je od tada zavolio folklor.

Godine 1957. koreografkinja koja je vodila folklornu sekciju Elektrobosne odlazi u Zagreb i on s tek jednom godinom igranja preuzima rad s igračima. Prihvatio se tog posla jer nije htio da se sekcija rasformira. Samo upornim radom i željom uspio je da spremi ansambl i da ode na prvi festival s njima.

Uprkos tome što je nadzorni odbor bio protiv toga da idu na festival, on je svojim sredstvima odveo ansambl na festival Sreza u Mrkonjić Gradu 1965. godine, gdje su osvojili prvo mjesto. Na tom festivalu učestvovala su sva društva iz srezova Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Mrkonjić Grad, Šipovo i Jajce. I tako je sve počelo…

Upisuje se u školu folklora u Puli 1968. godine, koju je pohađao 9 godina. Tu školu je organizirao Savez Koreografa KUD–ova Hrvatske i predavači su bili koreografi iz moravske, dinarske, jadranske i alpske zone. To je bila jako dobra škola jer se jedino tako moglo krenuti pravim putem, u školi se insistiralo na tome da se najbolje uči odlaskom na teren, gdje se proučavala nošnja, muzika, pjesma…

Vlatko je sve seminare I svaki odlazak na teren u Slavoniju, Šumadiju, Makedoniju i drugdje sam sebi financirao, ali nikada nije zažalio za tim, jer je za svojih četrdeset godina rada koje je proveo u svom KUD-u, uporedo radio u još nekoliko društava – Donji Vakuf, Mrkonjić Grad, Prijedor, Bosanski Petrovac.

Vlatko je svojim stečenim znanjem napravio 14 koreografija u kojima je koristio i predmete koje je skupljao na terenu, među kojima je bilo i 12 unikatnih dijelova muslimanske narodne nošnje – jačerme koje su jajački majstori pravili od svile i ukrašavali zlatovezom. Od svojih sredstava počeo je da izrađuje nošnje i poklanja ih svom KUD-u na korištenje.

1990. godine je za nošnju i igru hrvatske gradske igre iz Jajca u Srebrenici dobio prvu nagradu za nošnju. Uradio je i dvadesetak katoličkih nošnji koje se nose u selima od Jajca do Travnika. Vlatko je uradio i nošnju koju su nosili muškarci, a koja je bila ista za sve tri konfesije, a razlikovala se samo u fesu, jer su crveni fes nosili muslimani a crni pravoslavci i katolici.

KUD Elektrobosna Jajce: Svadbeni običaji muslimana

KUD Elektrobosna Jajce: Svadbeni običaji muslimanaAutor scenske postavke: Vlatko Jurić

Gepostet von JAJCE ONLINE am Montag, 18. Juni 2018

Za izradu nošnje najpotrebnije je imati strpljenje i kvalitet materijala, vrijeme i vještinu. Sve to, a i veliku ljubav prema tradiciji i običajima, imao je Vlatko. On je nošnje često radio u toku noći, kako bi one bile spremne da igrači u njegovom KUD-u mogu da pokažu šta su to naučili.

Povratkom u Jajce 1995. godine, zahvaljujući rođaki i gvardijanu Stipi Marčinković, uspio je prikupiti nošnju koju je izradio prije rata, oprati je i restaurirati. Ljudi koji su se vraćali u Jajce znali su iz svojih kuća donositi dijelove nošnji, a i on ih je ponekad lično spašavao iz otpada.

Nikada nije htio da radi u jednonacionalnom folkloru jer su za njega svi ljudi bili isti i jer je za njega tradicija svih ovdašnjih naroda bila blago koje je trebalo čuvati.

Nadao se da će jednog dana zaigrati zajedničko kolo jer je uvijek govorio: „Kultura naroda je kultura koja živi u narodu i nije narod koji nema svoje kulture.“

 

 

(Jajce Online)