Na temeljima državnosti: Napadali su ga mnogi, ali je tvrdi grad Bobovac uspio zadržati svoju opstojnost

Ni u Vatikanu nema Trga pape Ivana Pavla Drugog, da prekoputa njega na drvetu stoji natpis „Brkin dućan“, a na portalu dućana: „Dužnici da vrate dug!“ Piše to na objektu u centru Kraljeve Sutjeske, stolnog mjesta, zajedno s Bobovcem, kraljevskim gradom, bosanske državnosti i opstojnosti.

Samostan u Kraljevoj Sutjesci: I biblioteka i riznica dokumenataSamostan u Kraljevoj Sutjesci: I biblioteka i riznica dokumenata

Dragocjene građevine

Odmah iznad Papinog trga, dvjestotinjak metara dalje je franjevački samostan. Historija kaže da je podignut u prvoj polovini 14. stoljeća. Piše to i u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon što je Turska osvojila Bosnu, samostan se spominje i u popisu iz 1469. godine. Svašta je prošlo preko zidina ove dragocjene građevine. U vrijeme progona 1524. čak je i porušen. Poslije su mudri franjevci zgrade premazivali čađu, da ne budu upadljive.

No, samostan su pratile nevolje, 1658. izgorio je sa svim dragocjenostima, vatra je odnijela i arhiv i biblioteku. Novi je sagrađen 1664. i tako sve do 1888. godine, kada je sagrađen današnji samostan. U zidinama čuva biblioteku, riznicu od nekoliko hiljada dokumenata, spisa…

Muzej čuva najstariju i vjerovatno najvrjedniju sliku “Poklon kraljeva – Krist pada pod križem”. Slikana s obje strane na dasci presvučenoj platnom. Sjevernjačkog je porijekla i potječe iz 15. stoljeća. Ona je jedini sačuvani dio nekadašnjeg preklopnog gotičkog oltara

Kraljeva Sutjeska: Jedna od najljepših građevinaKraljeva Sutjeska: Jedna od najljepših građevina

Da se ne naljute ni Kakanjci, a ni Varešani, od Kraljeve Sutjeske odvajati Bobovac, kraljevski grad, bio bi grijeh prema višestoljetnoj povijesti naše zemlje, kraljevima, kraljicama, vojvodama.

Na putu do Bobovca srećemo momke iz Visokog. Biciklisti. Prave turu od 90 kilometara. Admir Mataradžija i dvojica Albina, Skopljak i Toljević.

– Bili smo na Bobovcu, dobro je vrijeme. Idemo do Vareša pa u Visoko. Lijepo je, moglo bi se makar označiti da je biciklistička staza, ali snalazimo se, nema puno saobraćaja – kažu Visočani.

Čoban Samir Jusić pokazuje nam put i upozorava da vozimo polako. Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne, podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica, jugozapadno od Vareša.

Biciklisti iz Visokog na turi prema BobovcuBiciklisti iz Visokog na turi prema Bobovcu

Bobovac je podigao ban Stjepan II Kotromanić nešto prije prve polovine 14. stoljeća. Sjedište bosanskih vladara bio je od vladavine bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, pa sve do prestanka bosanske samostalnosti turskim osvajanjem 1463. godine.

Upravo je Bobovac, uz Jajce, Kraljevu Sutjesku i donekle Visoko, centralna tačka bh. historije.

Na ulazu u kraljevski grad, velika kapija s natpisom „Dobro došli“. Kapiju krasi i zastava Bosne i Hercegovine. Admir Čizmo i Zijad Ibrišimović naplaćuju ulaz i prodaju suvenire s motivima bosanskog kraljevstva.

– Kraljevski grad Bobovac prostirao se na 40.000 kvadratnih kilometara i bio je sagrađen u četiri cjeline. Prvi put se Bobovac spominje 1349. godine u zapisima Cara Dušana Raškog, koji je napisao da je izgubio bitku za Bobovac te ga je nazvao „Tvrdi grad Bobovac“ – kaže Čizmo.

Čizmo: Priča o legendamaČizmo: Priča o legendama

Iako su o Bobovcu napisane hiljade stručnih djela, zapisa, studija, do dana današnjeg historičari nisu uspjeli odgonetnuti neke od misterija. Naprimjer, kako su kraljevi i njihove sluge, vojska imali vodu?

– Izvora ovdje nema. Ali, imaju ovi rezervoari u koje su ulijevali vodu, pa je čuvali u slučaju napada, bitke. Međutim, u četiri ove čatrnje rezervoara moglo je stati 14 hiljada litara vode. A opet historičari kažu da je uvijek na dvoru bilo prisutno najmanje 500 vojnika – dodaje naš stručni vodič Čizmo.

Bobovac: Grad bosanske državnosti i opstojnostiBobovac: Grad bosanske državnosti i opstojnosti

77 kobila i žena

Legenda kaže da je kraljica Katarina u Rimu, kada je bila bolesna, kazala: „Da mi je pšenice bjelice s Liješnice, ribe iz Bukovice i vode s Radakovice, odmah bih ozdravila.“

Ima još jedna izuzetno zanimljiva priča vezana uz ovaj grad. Između prvog napada Osmanlija i drugog, muškarci su ratovali, a žene su branile zidine grada. Tako su snažno gradile bedeme grada da se priča da se 77 kobila oždrijebilo, a 77 žena pobacilo.

Napadali ga i Srbi i Turci, ali je tvrdi grad Bobovac uspio do dana današnjih zadržati svoju opstojnost.

 

Najstarije matične knjige

Samostanski arhiv u Kraljevoj Sutjesci bogat je građom za proučavanje kulturne i crkvene povijesti. U njemu se čuvaju matične knjige iz 1641. godine (najstarije u BiH), brojni rukopisi i hronike. Mnoštvo je pisanih dokumenata od 15. do 19. stoljeća (oko 3.500 isprava) važnih za istraživanje naše povijesti. Kao primjer navodimo Darovnicu kralja Matijaša Korvina iz 1481., koja se odnosi na Bosnu i Dalmaciju.

Biblioteka samostana po fondu starih knjiga ide u red najvrednijih i najzanimljivijih u BiH. Muzejski dio biblioteke, s raritetnim izdanjima, ima 4.770 svezaka, dok ukupan broj knjiga premašuje 11.000.

Posebna njena vrijednost je 31 inkunabula, knjiga štampana do 1500. godine.

 

 

(avaz)