.Kako je rastao H&M: Od lokalne radnje do globalnog giganta preko leđa radnika

Švedska modna marka H&M (Hennes & Mauritz AB) je svjetski poznat modni brend koji posluje u 70 zemalja svijeta kroz 4.500 prodavnica, a za narednu godinu je najavljeno otvaranje prodavnice u BiH.

Time će BiH nakon Hrvatske i Srbije postati treća zemlje regije u kojoj će švedski gigant prodavati svoje odjevne predmete. Ova vijest izazvala je veliki interes građana u BiH što svjedoči o popularnosti švedske marke koja je svoj poslovni uspjeh započela 1947. godine pod vodstvom Erlinga Perssona, djeda trenutnog izvršnog direktora Karl-Johana Perssona.

Prvi koraci

Kada je Erling prvi put otvorio radnju 1947, naziv firme je bio “Hennes” što je švedski naziv za “njeno” ili “za nju” i prodavala se isključivo ženska odjeća. Nakon što je 1968. preuzeo proizvođača odjeće za lov Mauritz Widforss, što je dovelo do ubacivanja i muške odjeće u radnje, Erling mijenja ime firme u Hennes & Mauritz (H&M). Na štokholmskoj berzi kompanija je izlistana 1974. a 1976. je otvorena prva prodavnica van Švedske i to u Londonu. U narednim godinama se nastavlja širenje u Evropi, a prva prodavnica van Evrope je otvorena u New Yorku 2000. godine a 3000. prodavnica je otvorena 2013. u kineskom gradu Chengdu.

Ključ uspjeha H&M ali i prvih konkurenata poput Zare i Forever 21, je princip “brze mode” odnosno sistema u kojem se dizajnerski nacrti i modni trendovi nastoje što prije proizvesti i dostaviti u radnje. Cilj je naravno dobijanje maksimalne zarade, a H&M ima i odličan marketinški tim koji prati trendove ciljane publike, pri čemu je osnova uspjeha i niska cijena proizvoda.

Uvjeti rada u fabrikama

Ključni element niske cijene su fabrike u Kambodži i Bangladešu koje H&M opskrbljuju sa robom, ali švedski gigant nije vlasnik ovih firmi. Pažnju medija privukli su uvjeti rada u ovim fabrikama o čemu je proteklih decenija uveliko izvještavano.

Tako je 2011. skoro 200 radnika se onesvijestilo u fabrici u Kambodži zbog hemikalija, slabe ventilacije i loše hrane. Minimalna plaća u Kambodži je 66 dolara što, kako tvrde grupe za zaštitu ljudskih prava, nije dovoljno ni za zadovoljenje polovine osnovnih potreba.

Deutsche Welle je pisao o potresnim svjedočenjima radnika kojima je norma 250 majici po satu, a rad se plaća 0,25 eura po satu. Prsti na rukama i nogama radnicima često utrnu a žene gube svijesti završe u bolnici. Zaposleni spavaju na podu u kolibama.

Od 2005. do 2009. u fabrici koja je opskrbljivala H&M u Turskoj umrlo je oko 40 radnika zbog tehnike izbjeljivanja farmerica koja je nakon intervencije vlasti zabranejna.

The Ecologist je izvijestio da H&M nastavlja saradnja sa vladom Uzbekistana na iskorištavanju radnika iako tamošnje vlasti krše ljudska prava te prisiljavaju djecu na rad.

Ovo je samo djelić optužbi sa kojima se H&M suočava godinama i koje su doprinijele narušavanju reputacije švedskog brenda.

Pad profitabilnosti

Kako H&M raste i dostiže zrelost na razvijenim tržištima, profitabilnost firme opada zbog čega je i cijena dionica manja za 21 posto u odnosu na historijski visok nivo iz februara 2015. godine. Analitičari Deutsche Banke i Morgan Stanleya su kazali da se mjereno nizom parametara jasno uočava usporavanje rasta H&M. Dodatni problem predstavlja i višak zaliha koji je ove godine na visokom nivou i povećan je 13 posto u odnosu na prošlu godinu.

Ogromne količine neprodate robe, koje stalno rastu, dovele su do pada profita za čak 28 posto ove godine, navodi CNN. S ciljem rješavanja ovog problema, H&M nastavlja otvarati nove prodavnice pa je tako u tom planu i naša zemlja.

Građani BiH vjerovatno neće mnogo brinuti o finansijskim problemima švedske firme već će nastojati za povoljnu cijenu kupiti komad odjeće. Time će BiH prestati biti jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj H&M nema svoju prodavnicu, a španska Zara će dobiti konkurenciju u vidu švedske ikone. Ko će osvojiti srca i novčanike potrošača, ostaje da se vidi.

 

 

(Faktor.ba)