Otići ili ostati: Glavni razlog za odlazak bh. građana je dignitet, a ne novac

Broj mladih ljudi ili čak cijelih porodica koje odlaze u potragu za poslom van Bosne i Hercegovine iz dana u dan se povećava, što zabrinjava brojne eksperte, ali i građane koji se pribojavaju nestanka naše zemlje.

Zbog toga sve češće i politika predstavnika Europske unije u BiH usmjerena je na rješavanje problema odlaska građana BiH “trbuhom za kruhom“, pa je tako prije nekoliko sedmica važnu poruku poslao šef Delegacije EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark. Istaknuvši da u BiH ima mnogo optimizma, te da je građanima potrebno samo obezbijediti da žive van politike, pojasnio je kako to znači da razlike polako nestaju. Zbog toga je i političkim liderima poslao snažnu poruku:

“Ne oduzimajte dignitet od građana ove zemlje. Ne dopustite građanima da napuštaju BiH i taj dignitet traže negdje drugo. Oni bi mogli biti mnogo korisniji i potrebniji ovoj zemlji. Vašim građanima morate ponuditi više od pukog patriotizma, morate biti na čelu napora i uvjeriti nas da BiH zaslužuje prijem u EU”.

Lars-Gunnar Wigemark (Fena) - undefined
Lars-Gunnar Wigemark

I upravo nedostatak digniteta jedan je od najvećih problema s kojima su se suočavali bh. građani koji su u proteklih nekoliko godina napustili našu zemlju u potrazi za boljim životom. Jedna od takvih je i Nina Poljo, koja je sa svojom porodicom prije skoro šest mjeseci napustila Sarajevo i preselila se u Wuppertal u Njemačkoj. S njom su otišli muž i dvoje djece, a kao osnovni razlog odlaska navode to što zemlja ne napreduje ka nekoj normalnijoj budućnosti.

“Zemlja je došla do te tačke da je korupcija preuzela sve, da ukoliko nemaš neko zaleđe,ne možeš ništa ni ostvariti. Prije svega, ljudi u BiH nemaju osnovne uvjete za život. Velika većina građana je skoro pa ispod granice siromaštva. Samo pogledajte činjenicu da glavni grad države nema redovnu isporuku vode i sve će vam biti jasno. U ime drugih govoriti ne mogu, ali kad sam ja u pitanju, moj odlazak ne smatram privremenim ekonomskim snalaženjem, nego izgradnjom života i budućnosti za mene i moju djecu. Sve ono što mi zemlja u kojoj sam rođena i odrasla ne može pružiti, to mi je pružila zemlja u u kojoj sam stranac i tu priliku želim maksimalno iskoristiti. Kada za 25 godina BiH nije krenula naprijed, nažalost teško da će ikada”, istaknula je u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Nina i njena porodica , u kojoj se nalaze njen muž, te djeca od osam i dvije godine, nemaju se namjeru vratiti nikada u BiH, što predstavlja veliki gubitak za cijelu zajednicu, ali i uči pouku da je upravo nedostajuće dostojanstvo u bh. društvu natjeralo mnoge bh. građane da napuste svoju domovinu.

Ilustracija - undefined
Jobstep: Primjer oglasa za posao van BiH

To pokazuju i iskustva agencija za posredovanje u zapošljavanju u stravnim zemljama, koje ističu da je osnovni razlog za napuštanje BiH nezaposlenje, ali da sam boravak u drugim zemljama donosi nedostajuće dostojanstvo ljudima, koji onda razmišljaju i o trajnom ostanku van BiH.

“Većina kandidata kao osnovne razloge za odlazak navodi neadekvatno zaposlenje, koje nije u struci i ne podrazumijeva dovoljan izvor prihoda za egzistenciju, ali nerijetko i nefunkcionalan i koruptivan državni sistem. Naše iskustvo pokazalo je da su bh građani zadovoljni poslovima u drugim zemljama, u našem slučaju kokretno u Njemačkoj, jer žive lagodnijm i opuštenijim životom, koji mogu sebi obezbijediti na osnovu svojih prihoda. Oni su sretni jer se njihov rad konačno cijeni, postaje validan i bitan, te samim tim njihovo samopouzdanje i životne vrijednosti bivaju vraćene u perspektivu“, pojasnio nam je Arman Čanić iz Agencije za posredništvo u zapošljavanju JOBSTEP.

On ističe da u cijeloj toj priči, uz brojne negativne konotacije, postoje i one pozitivne kroz koje ljudi uče kako postoje i druge vrijednosti osim onih koje se nameću u BiH.

“Život u Njemačkoj im je pružio određenu sigurnost i stabilnost, te im vratio nadu za bolje sutra. Kao jedan od bitnih faktora navode i mogućnost konstantnog napredovanja i kontinuiranog profesionalnog nadograđivanja postojećeg nivoa znanja. Negativni dio ove priče za njih jeste napuštanje svojih najmilijih i svoga doma. Međutim kada razmišljaju dugoročno, postanu svjesni da njihov odlazak može imati pozitivan utjecaj na kompletnu porodicu. Najbitnije im je da mogu u budućnosti finansijski pomagati svojim porodicama, te samim tim i njima pružiti što bolji i sigurniji život. U razgovorima sa kandidatima često spominju činjenicu da je osjećaj dostojanstva u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini poljuljan. Upravo to i jeste razlog koji ih natjera da dostojanstvo, poštenje, poštivanje njihovog truda i zalaganja, potraže na nekom drugom mjestu“, dodao je Čanić, čija agencija ističe da nisu pristalice ideje odlaska mladih iz BIH, ali smatra da svaki čovjek ima pravo na dostojanstven život u kom će izgraditi sistem vrijednosti i samopoštovanja.

Nadina Gradaščević - undefined
Nadina Gradaščević

Nešto drugačiji stav istaknula je uspješna Bosanka i Hercegovka Nadina Gradaščević, koja je stekla obrazovanje, ali i zavidnu karijeru radeći upravo van BiH, te koja je postala vicepredsjednica udruženja Business Women of BiH sa sjedištem u Beču. Ona smatra kako su prvenstveno ratne okolnosti, ali zatim i nedostatak izazova neki od glavnih razloga odlaska, ali ne spori ni tezu da je nedostatak dostojanstva jedan od razloga migracija.

“Smatram da su razlozi globalnih kretanja ljudi različiti. Prvi put sam otišla iz BiH s nepunih 14 godina, bez da sam imala mogućnost da utičem na odluku svojih roditelja. Po završetku srednje škole vratila sam se u BiH, jer sam konačno htjela kući. Drugi put sam otišla želeći da studiram, pa sam po završetku studija u Austriji ponovo došla u BiH. Treći put sam otišla jer sam dobila ponudu za posao koji je bio izazov i trenutno radim na prostoriu Austrije, BiH i Španije, te gradim put prema novoj sredini u kojoj ćelim da živim. Pojam “kuća“ postala su sva okruženja u kojima se nalazim i dobro osjećam, a dignitet nikada nije bio tema mog odlaska iz BiH jer sam ga stekla upravo u domovini, uz dobro okruženje koje pomaže da izgradite moralni autoritet i karakter“, kazala je Gradaščević.

Dodaje kako je djeci i mladima potrebnu pružiti podršku, te kvalitetne uzore i mentore koji će im pokazati put ka izgradnji digniteta. Takvo nešto steknu u većini drugih zemalja, gdje se nerijetko asimiliraju unutar društva u koje su došli, jer je većina za bh. građane novih kultura spremno ponuditi podršku različitosti.

“Ako pojam izgradnje digniteta posmatram s aspekta poštovanja mira, slobode, ljudi, izgradnje moralnih vrijednosti i globalnog društva koje podržava rast, razvoj i uspjeh svih ljudi, nisam sigurna da se puno država može nazvati uspješnim u tome. Vjerujem da početak u novoj sredini može biti lakši ako imate podršku osoba koje vas razumiju i koje su taj put već prošle.

Ipak, mislim da je bitno jačati svijest o značaju liderstva, kao i o tome na koji način svako od nas može doprinijeti razvoju ljudi, organizacija i društva. Odlazak kao i povratak je naša odluka i odgovornost. Vjerujem da svako od nas na svoj način može doprinijeti pozitivnim promjenama u BiH“, zaključila je Gradaščević.

 

 

(radiosarajevo.ba)