Rad noću ugrožava zdravlje

Širom svijeta milioni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Univerziteta Prinston između sedam i 15 procenata radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, uprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje.

Problem je – biološki sat

Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame, kaže Rasel Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oksfordu.

On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak jer se organizam priprema za odgovor na potencijalnu prijetnju “koja zapravo ne postoji – mi smo samo na poslu”, ističe Foster.

Povišen nivo stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sistema što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo i gubimo mogućnost empatije.

Radnici u noćnim smjenama pate i od srčanih problema uzrokovanih kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima.

Krivac je i nezdrava hrana

Svaka osoba koja je radila noćne smjene zna kako nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljenih hidrata penje za 35 do 40 procenata nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji regulira glad i potiče na konzumaciju šećera i ugljenih hidrata.

Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebaio nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće.

Marko Hafner sa istraživačkog instituta Rand Evropa kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem.

Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju.

 

 

(avaz)