Jajce: Održana press konferencija povodom 37. Pozorišnih/kazališnih igara BiH

U salonu Doma kulture Jajce održana je press konferencija u povodu 37. Pozorišnih/kazališnih igara Bosne i Hercegovine. Igre će se ove godine održati od 1. do 9. jula, a gledaoci će moći pogledati sedam predstava.

Na press konferenciji novinarima su se obratili Edin Hozan, načelnik Općine Jajce, predsjednik Vijeća igara i predsjednik Organizacionog odbora 37. Pozorišnih/kazališnih igara Bosne i Hercegovine, Almir Bašović, selektor i Smiljka Brtan, direktorica 37. Pozorišnih/kazališnih igara Bosne i Hercegovine, a pres konferenciju je vodio Mevzudin Duranović savjetnik za kulturu u JU Dom kulture Jajce.

Članovi stručnog žirija koji će odlučivati o najboljim ostvarenjima su:Strajo Krsmanović, Irina Dobnik te Adnan Lugavić, dok će žiri publike činiti: Igor Lacić, Ilijana Saraf, Senad Alibegović, Pašaga Hodžić te Amela Kavazabašić.

Ključeve grada Jajca ove godine dobit će Dubravka Zrnčić-Kulenović, dramaturginja i rediteljica.

Selektor igara Almir Bašović u proteklom je periodu odgledao veliki broj predstava, te odabrao sedam predstava koje će biti izvedene pred jajačkom publikom:

Narodno pozorište Sarajevo: Sve se nekako preživi, osim smrti

 Predstava Sve se nekako preživi osim smrti Narodnog pozorišta iz Sarajeva jeste jedna vrsta hommagea gradu Sarajevu. Porodica kao egzistencijalni osnov u ovoj se predstavi tretira upravo preko različitih vremenskih perspektiva likova koje se upisuju u sliku grada, a dramska napetost se suptilno gradi na odnosu među generacijama ali i na odnosu „Sarajevo nekada – Sarajevo sada“. Reditelj Dino Mustafić je svojim rediteljskim postupkom naglasio liričnost u dramskom predlošku Ljubice Ostojić, što je sjajnom glumačkom ansamblu dalo priliku da suptilnom igrom ritam ove predstave gradi na smjeni dramskih scena i gotovo lirskih monologa. Ovu predstavu bitno određuju uspomene kao ličnom emocijom obilježeno vrijeme na kojima se postepeno gradi urbana mitologija jednog grada, što nas na završetku predstave uvjerljivo dovodi do himnične pjesme Sarajevu kao kulminacionoj tački predstave i kao nekoj vrsti poetskog rezimea drame Ljubice Ostojić.

Pozorište Prijedor: Sve o ženama

Predstava Sve o ženama prijedorskog pozorišta rađena je po najizvođenijem komadu hrvatskog dramatičara Mire Gavrana, komadu koji je izvođen preko pedeset puta širom svijeta. Od reditelja Darka Cvijetića i prijedorskog ansambla gotovo da smo navikli na predstave koje se bave našom nedavnom strašnom prošlošću i našom nepodnošljivom sadašnjošću. Ova predstava nam donosi pomalo relaksirajuću pohvalu igri kao temelju teatra, a Darko Cvijetić se ovdje predstavio kao pozorišni čovjek sa puno povjerenja u tekst i pogotovo kao reditelj sa puno povjerenja u tri glumice prijedorskog ansambla, koje na sceni uvjerljivo igraju petnaest likova i koje svojom razigranošću podsjećaju na to da građanski teatar jeste i mjesto na kojem se možemo dobro zabaviti.

Bosansko narodno pozorište Zenica: Romeo i Julija

Bosansko narodno pozorište iz Zenice se svojim velikim produkcijama u posljednjih nekoliko sezona pokazuje kao naše najambicioznije pozorište. To potvrđuje i predstava Selme Spahić rađena po Shakespeareovoj tragediji Romeo i Julija. Shakespeareova piča o tragičnim posljedicama do kojih dovodi sukob među porodicama u ovoj je predstavi prebačena u naš današnji kontekst, u naše postratno društvo u kojem su mladi ljudi osuđeni na to da trpe zbog sukoba „svojih“ kolektiva. Najslavniji ljubavnici iz evropske drame postavljeni su u kontekst koji isključuje dramu i dramski dijalog kao „iskustvo izlaženja iz izoliranosti“ (Etienne Souriau), pa djelimično epiziranje Shakespeareove drame kao postupak u ovoj predstavi jasno upućuje na važan simptom naše društvene bolesti. Odličan glumački ansambl nas svojom igrom tjera da se još jednom suočimo sa apsurdima našeg militantnog društva i uspijeva nas iznenaditi intenzitetom istine koju već znamo, ali bismo je zbog nečeg radije voljeli zaboraviti.

Sarajevski ratni teatar: Jedvanosimsoboakalomistobo

Predstava Sarajevskog ratnog teatra pod nazivom Jedvanosimsoboakalomistobo, rađena po dramskom tekstu mlade dramaturkinje Nejre Babić uz koautorstvo reditelja Aleša Kurta, kroz crni humor tretira svakodnevna poniženja koja nam kao građanima Bosne i Hercegovine priređuje veliki mehanizam naše birokratije. Aleš Kurt nam u skladu sa svojom rediteljskom poetikom – inače bliskom avangardnim pokretima iz dvadesetog stoljeća – socijalne probleme na sceni servira pokazujući implikacije do kojih dovodi apsurdna nezainteresiranost društvenih institucija za mlade ljude, dakle apsurdna nezainteresiranost društva za budućnost istog tog društva. To je predstava koja nam pokazuje da je naše tzv. tranzicijsko društvo u stvarnost pretvorilo sve one temeljne odlike avangarde, kao što je naprimjer potpuna  depersonalizacija, odnosno gubitak ljudskog lika kao središta strukture i temeljnog predmeta umjetničkog oblikovanja.

NP RS Banja Luka: Sabirni centar

Predstava Sabirni centar, rađena u koprodukciji banjalučkog Narodnog pozorišta i Pozorišta iz Prijedora jeste predstava o Banja Luci s početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Suptilnim intervencijama na drami Dušana Kovačevića, reditelj ove predstave Marko Misirača uvodi topose važne za pamćenje grada, koji je sa smjenom političkog režima doživio historijski, ekonomski, etički, socijalni i svaki drugi potres. U ovoj predstavi se preko sjećanja kao subjektivnog fenomena i pamćenja kao fenomena koji zahtijeva institucije nudi jedna melankolična slika grada suprotstavljena i slici „onog svijeta“, sabirnog centra, ali suprotstavljena i sadašnjosti u koju je danas taj grad uronjen. To je predstava koja prostor jednog grada „mapira“ i preko spomena na mrtve kao „izvorišta i središta onoga što bi trebala biti kultura sjećanja“ (I. Assmann). Ansambl ove predstave nudi nam novo, pritom nenametljivo i visokokultivirano, pozorišno čitanje drame jednog od najvažnijih živih dramskih pisaca s ovih prostora.

Narodno pozorište Tuzla: Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!

Predstava Zrno soli ili sretan rođendan Marina, tuzlanskog Narodnog pozorišta, za koju tekst i režiju potpisuje slovenska redateljka Neda Bric, jeste mučna priča o posljedicama rata iz devedestih godina prošlog stoljeća. Razdvojenost žene koja živi u Bosni i Hercegovini od njenog muža koji živi u Sloveniji, u ovoj predstavi se tretira kroz zanimljiv pozorišni eksperiment. Naime, scene koje se odvijaju u Sloveniji snimljene su kao film i emitiraju se na platnu postavljenom na scenu, što uvjerljivim tuzlanskim glumcima koji su na sceni neposredno prisutni daje mogućnost da naglase uronjenost likova u nepodnošljivo „sada i ovdje“. Iako dramski tekst ima dosta elemenata melodrame, ovo je predstava koja za svrhu nema buđenje jeftinih emocija, čemu jako doprinosi i muzika koju je za predstavu uradio Damir Avdić.

Hrvatsko narodno kazalište Mostar: Hamlet u selu Mrduša Donja

Predstava Hamleta u selu Mrduša donja u izvedbi HNK iz Mostara i u režiji koju potpisuje Ivan Leo Lemo potvrđuje koliko je teatar kao fenomen oduvijek bio moguć isključivo u ambijentu grada. Jedina epoha u evropskoj kulturi u kojoj nije postojala institucija teatra bio je srednji vijek, u kojem dominira seoska kultura. I grad i teatar žive od mogućnosti izbora, od više centara moći, dok je selo ambijent u kojem se sve forme postojanja svode na jedno. Zato u mostarskoj predstavi scenom dominira gumno kao metafora seoske kulture zasnovane na jednom centru i zato je to predstava koja totalitarizam jednog političkog režima povezuje sa totalitarizmom seoske kulture, upozoravajući na to da ni u selu ni u totalitarizmu ozbiljan teatar nije moguć. Odlični ansambl ove predstave nam nudi nova pitanja igrajući Brešanov samo naizgled stari dramski tekst.

Prateći program

U pratećem programu Igara, hrvatska pjevačica Vesna Pisarović uz talijanski jazz trio nastupit će zadnji dan festivala kad će biti uručene i nagrade. Također, biće održan i omaž pozorišnom i likovnom kritičaru Vojislavu Vujanoviću koji je dao veliki doprinos u razvoju najstarijeg teatarskog festivala u našoj zemlji.

Igre su uživale veliki ugled u bivšoj državi te postale jedan od najznačajnijih festivala na ovim prostorima.

 

 

(Jajce Online)