Savremena Ahdnama: Ko bi bio Fatih, a ko fra Zvizdović

Prošlo je više od pola milenija od kada je sultan Fatih fra Anđelu Zvizdoviću uručio “Fojničku Ahdnamu”, dokument kojim je garantirao prava i slobode bosanskim franjevcima. Godišnjica uručenja Ahdname obilježava se različitim sadržajima. Između ostalog, održana je i naučna konferencija na kojoj su učestvovali predstavnici svih konfesija u BiH.

“Neka niko spomenutima i njihovim samostanima ne pravi smetnje i neka ih niko ne uznemirava. Neka niko ne ugrožava njih i njihove živote, njihova imanja i njihove samostane”, poručio je ovo sultan Mehmed Fatih, misleći na bosanske franjevce. Ahdnama se čuva u muzeju fojničkog samostana, zajedno sa ogrtačem kojim je sultan Fatih ogrnuo fra Anđela Zvizdovića, u znak poštovanja.

Više od pola milenija kasnije, u istom kraju, ali drugom historijskom i političkom kontekstu, pitali smo predstavnike vjerskih zajednica šta bi bio savremeni pandan osmanskom dokumentu. Fra Miro Relota, gvardijan iz Fojnice, rekao je da je ključ u traženju suživota putem dijaloga:

“Jeste, to je dokument koji sultan daje jednom narodu koji je porobljen, ali da ne pobjegne. Fra Anđeo Zvizdović izlazi ispred njgea i traži da ostanu tu živjeti. Nije solucija da neko vlada, a neko bude porobljen, nego da se dijalogom nastavi suživot tražiti, a to je ta Ahdnama.”

“Iz svakog historijskog fenomena čovjek može da detektuje ono što je pozitivno i da vidimo, i u onome što sam se čini kao teški, turobni dio prošlosti – jer Osmanska imperije, iz perspektive pravoslavaca nije ništa divno – ali da se vidi da čak i u okviru toga nije sve bilo loše”, poručio je Darko Đogo, profesor Bogoslovnog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški”.

Dževada Šuško, suorganizatorica skupa i doktorica nauka u oblasti međunarodnog prava, smatra da je Ahdnama na neki način preteča međunarodnih ugovora o ljuskim pravima, ali da je u BiH potrebno prilagoditi zakonodavni okvir, kako bi vjerske slobode bile poštovane u potpunosti:

“U BiH imamo još jedno pitanje, da bismo u potpunosti prihvatili Konvenciju za ljudska prava. Važno je da usaglasimo zakonodasvstvo BiH sa detaljima i sadržajima Međunarodne konvencije za ljudska prava. Istovremeno, važno je da se ugovor između države BiH i Islamske zajednice konačno potpiše”, kazala je.

A krovni ugovor jedne zemlje – njen Ustav, predviđa – Bošnjaci, Hrvati i Srbi su konstitutivni narodi, a svi drugi su ostali. Pitali smo hazana u Jevrejskoj zajednici, Igora Kožemjakina, šta bi Jevrejima bila “savremena Ahdnama”:

“Ružno je da neko ko državi, kao i svi ostali, plaća poreze, poštuje zakone, nema ista prava kao i ostali građani i zato bi naši političari trebali ponovo da pročitaju Ahdnamu”, poručio je Kožemjakin.

Dokument “Fojnička Ahdnama” nije opsežan. No, njegov značaj veći od sadržaja, a poruke, i 555 godina kasnije, vrijedne za promišljanje i u postdejtonskoj državi.

 

(N1)