Roditelji bi trebalo da djeci čitaju knjige od prvog dana

Samo 15 minuta čitanja dnevno omogućava djetetu da za godinu dana čuje milion riječi. Roditelji bi trebalo da djeci čitaju knjige i razgovaraju s njima već od prvog dana, jer slušanje riječi pomaže da se izgradi bogata mreža riječi u bebinom mozgu.

Roditelji u prosjeku počinju da čitaju djeci tek kad im je devet mjeseci ili više, a trebalo bi mnogo ranije. Kod ranog čitanja djeci ne radi se samo o njihovom učenju govora. Radi se i o osjećaju zbrinutosti, kažu stručnjaci, napominjući da je reprezentativno istraživanje pokazalo kako petina djece ostane bez tog iskustva.

Roditelji i staratelji treba što više da razgovaraju s bebama, da im pjevaju pjesme i čitaju knjige.

Razvoj pažnje 

Čitanjem se uspostavlja veza između stvari koje beba najviše voli, a to su roditeljski glas i slika iz knjige. Kada mu oni čitaju, pjevaju ili pričaju, ona čuje mnogo različitih emocija i zvukova, što je podstiče da gleda, pokazuje, dodiruje i odgovara na pitanja. Stručnjaci kažu da to pospješuje razvoj pažnje, sposobnost razmišljanja, učenje jezika i uspostavljanje bliskog odnosa sa drugima.
 
Osjećaj bliskosti 
  
A da čitanje spada u obrazovanje, to je za većinu roditelja samo po sebi razumljivo. Ipak, kod mnogih roditelja je primjetna greška u razmišljanju kada je u pitanju čitanje djeci. Roditelji imaju poprilično trezven pogled na čitanje i misle da dijete treba već nešto da zna kako bi imalo koristi od čitanja. Ipak, oni potcjenjuju emotivnu komponentu ovog rituala.

Zajedničko prelistavanje slikovnica ili knjiga doprinosi stvaranju bliskosti, a pritom kod djeteta izaziva osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.

Dugoročne dobrobiti 
  
Tromjesečna beba nije u stanju duže da posmatra slike ili sluša priče. Na samom početku mnogo toga ide preko dodira. Djeca bukvalno upoznaju predmet knjigu. I nije strašno ako je koji put i zagrizu.

Prve dječje knjige su ionako od robusnijeg materijala poput plastike, tekstila ili drva, a to su materijali koje djeca preko dodira već poznaju preko svojih igračaka. Kada se kasnije sretnu s pravom knjigom ona više za djecu nije strani nego dobro poznati predmet koji je sastavni dio životne sredine. Ako se djeci često čita i ako i sama čitaju, onda im je kasnije u životu lakše da razumiju tekstove. Navika roditelja da čitaju djeci nije samo stvar obrazovanja nego i ličnih iskustava iz djetinjstva.

 

(24sata.info / NN)