Dojenje tuđih beba rasprostranjeno u BiH, ali su “banke mlijeka” i dalje tabu tema

Majčino mlijeko je najbolji izbor hrane za novorođenče jer je savršenog hranjivog i imunološkog sastava, potpuno prihvatljivo za probavu, sterilno je i besplatno. Nažalost, nemaju sve majke mlijeka kada se porode pa, ukoliko žele da se njihova beba hrani humanim mlijekom, daju svoju djecu drugim dojiljama.

Dojenje tuđe bebe još uvijek je tabu tema u zemljama Balkana. Neke majke ne žele ni da čuju za ovu opciju, dok su druge to činile već u porodilištu. Koliko je bitno prirodno mlijeko majke, odnosno dojenje, redovno ukazuje i Svjetska zdravstvena organizacija koja radi na promociji dojenja, a u svijetu se u augustu svake godine obilježava sedmica dojenja.

Banka humanog mlijeka stara 100 godina

Dojenje tuđe bebe ili davanje mlijeka bebi iz “banke majčinog mlijeka” u svijetu postoji i praktikuje se već decenijama. Kako nam je rekla neonatolog iz Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” dr. Jasmina Šlaku, dojenje je bitno iz tri razloga: prehrana, jačanje imunološkog sistema i poticanje razvoja rane privrženosti koja je bitna za psihosocijalni razvoj novorođenčeta.

“Odavno se govori o dojenju tuđe djece. U 19. vijeku bila je priča da su na dvorovima kraljice majke imale dojilje pa su one dojile njihovu djecu. U 20. vijeku nismo imali problem s dojenjem zato što su djeca bila isključivo dojena, ali u 21. vijeku imate veliki eksperiment koji je nastao razvojem farmaceutske industrije, a to je promocija vještačke ishrane, odnosno formula. Ta borba je dovela do uspostave banke majčinog mlijeka, a prva je osnovana u Beču prije 100 godina, to pokazuje koliko zaostajemo i koliko dugo traju napori za kvalitetnu prehranu beba majčinim mlijekom”, kazala je dr. Šlaku.

Banke su neprofitabilne i spašavaju nedonoščad

Bitno je naglasiti da su banke humanog mlijeka neprofitabilne organizacije koje služe za prikupljanja ispitivanje, obradu, čuvanje i distribuciju humanog donatorskog mlijeka. Dr. Šlaku kaže kako se mlijeko iz tih banaka koristi u specifične medicinske svrhe, odnosno za prijevremeno rođenu djecu, bolesnu djecu i određene grupe nedonoščadi.

“Majka donatorica koja će doći u banku matičnog mlijeka ne može tako lako donirati mlijeko. Ona mora proći niz krvnih testova za HIV, hepatitis B i C, sifilis i drugo. To mora biti majka koja ne uzima drogu, ne puši, ne pije i nije imala transfuziju krvi posljednjih 12 mjeseci”, kazala je pedijatrica.

Srbija ima jednu, a Brazil 210 “banaka”

Iz medicinskih razloga ne preporučuje se da dajete dijete na dojenje drugoj majci ukoliko je ne poznajete, odnosno ne znate da li je njena krv testirana, ali dojenje se preporučuje u svakom smislu. S druge strane, medicina i ljekari stoje iza banke humanog mlijeka i preporučuju je.

Mlijeko u

Mlijeko u “bankama” se pohranjuje po posebnim propisima, a donatorke prolaze niz testiranja

BiH nema ovakvu organizaciju za čuvanje majčinog mlijeka jer je to izuzetno skupa investicija. U našem okruženju jedino je ima Srbija, dok će Hrvatska napraviti svoju zahvaljujući UNICEF-u ove godine. Koliko se majčino mlijeko cijeni govori podatak da samo Italija ima više od 30 banaka humanog mlijeka, a njihova uloga je višestruka. Brazil ih ima najviše, čak 210, a 24 evropske zemlje ukupno 221 banku.

“Drugi način čuvanja mlijeka su laktariji. Mi smo ove godine otvorili jedan u Općoj bolnici. Tu se majka izdaja i tu se pohranjuje isključivo njeno mlijeko koje čuva u firižideru na određenim temperaturama i isključivo se daje njenom djetetu. Ako je dijete bolesno, a majka ima viška mlijeka, onda se ono tu pohranjuje i daje djetetu”, rekla je dr. Šlaku.

Samo 35 posto djece je dojeno mlijekom svoje biološke majke, ostala su hranjena različito – druge majke su ih dojile ili su konzumirala mlijeko iz banke humanog mlijeka. Druge majke se odlučuju za vještačku hranu.

Podijeljena mišljenja majki u BiH

Sproveli smo i anketu u Savjetovalištu Udruženja trudnica i mama TIM koje na Facebooku broji više od 11.000 članica. Majke i trudnice su bile podijeljenog mišljenja, no veliki broj ih je već dojio tuđe dijete ili su svoje davale na dojenje. Prva iskustva imale su već u porodilištu, dok su druge davale djecu na dojenje svojim sestrama ili bliskim rodicama i prijateljicama.

“Prvo dijete sam dala još u porodilištu jednoj ženi jer nisam imala mlijeka, a kada smo došle kući dojila je moja sestra. I drugu bebu bih dala”, kazala je jedna od članica.

Neke su kazale kako već godinama imaju braću, sestre ili majku po mlijeku, te da su u kontaktu i vrlo bliski.

U vezi “banke majčinog mlijeka” neke su kategorično bile protiv iz vjerskih razloga navodeći kako bi dale djetetu mlijeko samo osobe koje poznaju, zbog stvaranja veze, koja se smatra istom kao krvna.

“Dala bih svoje dijete na dojenje i dojila bih tuđe. Što se tiče banke, to je već nerealna opcija s vjerskog aspekta zbog toga što žena koja upotpuni dojenje (tuđoj bebi) time postaje majka po mlijeku, njena djeca su s tim ‘tuđim’ djetetom u srodstvu i samim tim zabranjeni za brak. Ako se dijete hrani s mlijekom nepoznate žene dolazi do problema sa šerijatske tačke gledišta”, kazala je druga članica.

Neke od majki kazale su kako bi možda i bile za “banku” ukoliko bi znale procedure koje se sprovode na čuvanju mlijeka i testiranju donatorki, dok su druge insistirale na tome da je bitno poznavati žene koje daju mlijeko. Neke nisu bile upućene čemu “banka majčinog mlijeka” služi, te da li je to profitna ili neprofitna organizacija. Zaključile su kako je potrebno više edukacija o dojenju.

 

 

(Klix.ba)