Kako je izgubljena borba protiv korupcije

Četiri godine od usvajanja Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) – kojim se predviđa formiranje posebnih odjela Vrhovnog suda i Tužilaštva FBiH – nije riješeno elementarno pitanje smještaja, odnosno adekvatnog prostora za ove institucije.

U vezi sa sporom implementacijom Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala FBiH, iz institucija ističu nedostatak adekvatnog prostora u kojem bi bili smješteni novi sud i tužilaštvo, dok stručnjaci problem vide u nedostatku političke volje za implementiranje ne samo ovog nego cijelog seta antikorupcionih zakona.

Glavni federalni tužilac Zdravko Knežević kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je, nakon određenog zatišja, tek u drugoj polovini 2017. održano više sastanaka, što je, prema njegovim riječima, rezultiralo time da u budžetu budu određena sredstva za plate i naknade za deset tužilaca te 25 državnih službenika i namještenika koji bi radili u posebnom odjelu.

Međutim, tužioci još nisu imenovani jer, prema Kneževićevom mišljenju, nije ostvaren dogovor o prostoru u koji će biti smještena oba posebna odjela.

“U određenoj smo fazi čekanja jer bez tog uslova, pošto je to jedan sistem spojenih posuda, iluzorno je govoriti i prognozirati kada će posebni odjeli početi s radom”, dodaje Knežević.

Vlada FBiH je u budžetu planirala oko pet miliona maraka za formiranje novih odjela, a glavni federalni tužilac smatra da je taj iznos dovoljan za početak rada, ali da će s vremenom biti neophodna dodatna sredstva, kao i veći broj tužilaca.

“Ispitivanja koja smo proveli krajem 2017. pokazala su da u kantonalnim tužilaštvima ima oko 650 predmeta koji bi trebali doći u nadležnost posebnog odjela Federalnog tužilaštva. Kada to podijelite s brojem planiranih tužilaca, postavlja se pitanje hoće li oni moći efikasno raditi na tim predmetima”, kaže Knežević.

Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala je donesen 2014. godine, a trebao se početi primjenjivati u februaru 2015. i predviđa da se posebni odjeli bave prvostepenim postupcima organizovanog kriminala, podmićivanja, te djelima protiv ustavnog poretka Federacije, ali i terorizma.

Konkursi na čekanju jer nema prostora

U Vrhovnom sudu Federacije BiH navode da su budžetom za ovu godinu predviđena sredstva za deset sudija i 15 državnih službenika i namještenika, čime su stvoreni uslovi za rad posebnog odjela, ali da se procedure za izbor ne provode jer nije riješeno pitanje smještajnih kapaciteta.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su potvrdili da konkursi za prijem sudija i tužilaca nisu raspisani jer nisu stvoreni uslovi za početak rada posebnih odjela. Iz VSTV-a navode da je još 2015. bio raspisan konkurs za prijem deset tužilaca i da su s kandidatima obavljeni razgovori, ali da taj konkurs nije poništen.

Hasan Ganibegović, savjetnik federalnog premijera Fadila Novalića, za BIRN BiH kaže da je u opticaju bilo nekoliko prostora za nove odjele Suda i Tužilaštva, ali da se “priča svela na Dom policije zato što se radi o neiskorištenom prostoru u kojem se samo održava Jazz Fest”.

Prema Ganibegoviću, problem predstavlja činjenica što je Dom policije upisan kao državno vlasništvo, zbog čega je održan sastanak delegacije Federalne vlade i Ureda visokog predstavnika (OHR), koji bi mogao donijeti odluku o dodjeli ove imovine.

Ganibegović dodaje da je OHR dao podršku uspostavi posebnih odjela i da se čeka njihova odluka o prenosu vlasništva za Dom policije.

“Naravno da se moglo ranije krenuti sa uspostavom posebnih odjela, ali pošto je složena Federacija, s vrlo komplikovanim mehanizmom pokretanja i odlučivanja, proizlazi da je najlakše bilo obezbijediti sredstva u budžetu”, kaže Ganibegović.

Iz OHR-a potvrđuju da nedostatak prostorija predstavlja “jednu od glavnih prepreka koje onemogućavaju uspostavu posebnih odjela”.

“Ovo pitanje bi se trebalo što hitnije riješiti i ne bi trebalo biti prepreka pokretanju novih napora u oblasti borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala”, ističu u OHR-u i pozivaju vlasti da konačno riješe ovo pitanje.

Čekanje na konačni obračun s političkom korupcijom

Dok se u Federalnoj vladi i pravosuđu nadaju da bi se pitanje prostora, a samim tim i početak rada posebnih odjela, moglo riješiti u ovoj godini, stručnjak Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu Eldan Mujanović smatra da je Vlada generalno sve zakone iz antikorupcionog seta htjela ostaviti po strani.

“Moje je mišljenje da su na neki način htjeli da kažu: ‘Nisu to naši zakoni’, onda nastaje neka opstrukcija koja traje do današnjeg dana. Tri godine su prošle, skoro cijeli mandat Vlade, a ništa se nije pomjerilo s mrtve tačke”, kaže Mujanović.

Sličan stav ima zastupnik u Federalnom parlamentu Damir Mašić, koji podsjeća da je prethodna Vlada FBiH za 2015. osigurala sredstva za implementaciju seta antikorupcionih zakona, ali da su kasnije izbačena iz budžeta. Mašić dodaje da su u narednim godinama sredstva u budžetima planirana, ali ne na način na koji je to trebalo uraditi, da budu stavljena direktno na raspolaganje Vrhovnom sudu i Federalnom tužilaštvu.

“Ne radi se tu o prostoru. To su trivijalni razlozi. Radi se o izgovoru da se pokuša opravdati izostanak potpune odgovornosti, nerad, javašluk i sve što je obilježilo ovu priču”, ističe Mašić.

Ganibegović je potvrdio da su se svake godine rezervisala sredstva u iznosu od pet miliona maraka, ali da nikad nisu iskorištena jer posebni odjeli nisu počeli s radom jer nisu ni formirani.

“Ta sredstva nisu nagomilana. Tako funkcioniše zakon o korištenju budžeta, jer ukoliko se sredstva ne iskoriste do kraja decembra jedne godine, ne mogu se koristi u januaru naredne. Nije pet po pet miliona zamrznuto”, pojašnjava Ganibegović.

“Kad-tad”

Mašić kaže da, poslije tri godine, ne vjeruje u ozbiljnu namjeru Vlade da uopće hoće da se uhvati ukoštac, prije svega, s političkim kriminalom i korupcijom.

“Kad-tad će biti formirani posebni odjeli i kad-tad će ti ljudi početi raditi svoj posao, odnosno čačkati ono što im je posao, a to je, prije svega, obračun s kriminalom i korupcijom s političkom pozadinom, pa onda sve ostalo. Svi koji su se u proteklom periodu ogriješili o zakon morat će položiti račune”, naglašava Mašić.

Problem, prema Mujanoviću, predstavlja činjenica što ne postoji implementacijska jedinica koja će voditi ovaj projekat, a Vlada Federacije BiH je za tu namjenu zadužila Službu za zajedničke poslove, koja je “obični servis”.

On smatra da ako se išta u ovoj godini bude “kozmetički” radilo, to neće biti ništa drugo nego predizborni trik i da se ostavi dojam da se kao nešto radi, što je, kako ističe, čest slučaj u BiH.

“Svake godine se iznos povećavao u federalnom budžetu. Bilo je novca. Ovdje je prisutan samo nedostatak političke volje. Nisam siguran da iko u ovom sazivu Vlade ima neku želju da to uradi. Puno je to, po meni, kompleksnija priča nego osigurati zgradu Doma policije”, zaključuje Mujanović.

 

 

(Fokus.ba)