Ulje i konzerva umjesto statusa: Bh. političari mrtvi na društvenim mrežama

Bosanskohercegovački političari nisu aktivni na društvenim mrežama. Zavirivši u njihove aktivnosti na društvenim mrežama, od odabrana 32 političara s različitih razina vlasti za analizu, njih 17 ima Facebook-profil ili Facebook-stranicu, Twitter koristi 12, a Instagram niti jedan političar.

Facebook profil ili stranicu posjeduje 17 analiziranih političara, od čega su pet neaktivnih i četiri privatna profila. Objave koje prevladavaju na takvim profilima su većinom poveznice od istupa u medijima i aktivnostima političke stranke.

Twitter, društvena mreža koja je namijenjena objavljivanju kratkih poruka – ‘twettova’, koje vješto koriste političari iz regije za stranačka prepucavanja, u BiH koristi 12 političara, od čega je sedam neaktivnih i jedan privatni profil.

Političari, odnosno oni koji se bave njihovim istupima u javnost, nisu toliko maštoviti pa se skoro redovito događa da su sadržaji objave na Facebooku isti kao i oni na Twitteru. Istodobno, Instagram ne koristi nijedan bh. političar.

Litra ulja umjesto statusa

Kao jedan od mogućnih razloga nekorištenja društvenih mreža, psiholog Srđan Puhalo za Bljesak.info je rekao kako bh. političari ne koriste mreže jer nemaju izravnu korist od toga, ali ističe da su političari ipak veoma racionalne osobe.

”Političari da procjenjuju da od toga imaju korist, oni bi to imali i koristili. Oni su svjesni da je ‘učinkovitije’: litra ulja, kilogram šećera, dvije-tri konzerve i obećanje da dobiju glas nego da se zezaju po društvenim mrežama. Mislim da su oni vrlo racionalni ljudi i da gledaju samo kakvu realnu korist imaju te nisam siguran da razmišljaju o nekoj tamo budućnosti”, rekao je Puhalo.

Budući da je prosječna dob analiziranih političara 54,7 godina, prema mišljenju Puhala, nije ni za očekivati da ‘matori’ političari briljiraju na društvenim mrežama. ”Pitanje je koliko se oni snalaze, ne tehnički, nego koliko njihov mentalni sklop može da razumije sve to, poput interakcija, poruka, debata…”.

Kao ozbiljni problem za ignoriranje i pasivnost na društvenim mrežama, Puhalo navodi nemogućnost kontroliranje interakcije na mrežama.

”Oni se boje svega što podrazumijeva dvosmjernu komunikaciju. Tamo gdje oni drže govore, oni tu suvereno vladaju i oni se tu rado pojavljuju, odnosno gdje će ispričati svoje monologe, ali tamo gdje će naići na interakciju, odnosno tu komunikaciju između ljudi, to svakako izbjegavaju jer neće nailaziti na svoje istomišljenike, već i na protivnike”, rekao je Puhalo za Bljesak.info.

Pljuska političarima

Činjenicu da se oni političari koji društvene mreže koriste, upotrjebljuju ih uglavnom za samopromociju, a prema Puhalovom mišljenju, sloboda govora je stran pojam.

”Imamo političare za koje se hvalimo da su aktivni na društvenim mrežama i čim nešto kažeš što mu se ne sviđa, ne protiv njega, nego što mu se ne sviđa, ti dobiješ ‘block’ i onda se postavlja pitanje koja je svrha tih društvenih mreža ako hoće samo pljesak”, rekao je psiholog Puhalo, te dodaje da je ”vrlo lakše ne komunicirati nego nadmetati se u mišljenju sa nekim tko drugačije misli od tebe”.

Ilija Brajković, direktor zagrebačke agencije Kontra, koja je posebice specijalizirana za odnose s javnošću i marketing, mišljenja je kako je apsurdno u 2018. godini uopće postavljati pitanje važnosti društvenih mreža kod političara.

”To je jedna velika pljuska samim političarima, odnosno osobama koje za te iste političare rade odnose s javnošću”, tvrdi Brajković za Bljesak.info. Koliko su važni odnosi s javnošću Brajković navodi primjer predsjedničkih izbora u SAD-u, gdje je sadašnji predsjednik Donald Trump pobijedio zahvaljujući Facebooku koji je u tomu imao krucijalnu ulogu, tvrdi on, jer je Facebook bio distribucijski kanal za širenje lažnih negativnih vijesti o Hillary Clinton.

Glasači koriste društvene mreže, izuzev ako se neki političar ciljano ne fokusira na građane koji ne koriste Internet, i putem njih imamo samo mogućnost izravne komunikacije s glasačima. Dvije su velike prednosti, ističe stručnjak Brajković.

Precizno ‘gađanje’ birača

”Ako imate situaciju gdje ste kao političar ili stranka blokirani u određenim medijima, onda imate Facebook kao distribucijski kanal za svoje poruke. Facebook, odnosno Instagram oglašavanje vam daju mogućnosti kao niti jedan drugi kanal, gdje možete na primjer reći: ‘pusti moju poruku svima iz Mostara starijima od 18 godina’. Takvo detaljno ciljanje potencijalnih glasača ne daje ni jedan drugi medij”, tvrdi Brajković.

Ovaj stručnjak tvrdi kako kompletna regija zaostaje za Zapadom po pitanju rada na društvenim mrežama, no da ipak ima pozitivnih primjera aktivnosti političara u Hrvatskoj gdje ”danas praktički nemate značajniju stranku ili političara koji ne koriste društvene mreže za svakodnevnu i neposrednu komunikaciju sa glasačima”. U BiH ipak postoji prostor za napredak.

”U BiH sigurno postoji mjesto za napredak, samo osobe, odnosno agencije koje savjetuju političare trebaju u svoj komunikacijski plan dodati aktivno sudjelovanje na društvenim mrežama. Nije lako to raditi, ali to je jedna velika prilika koju treba iskoristiti”, rekao je Brajković za Bljesak.info.

Inače, prema posljednjim istraživanjima koje je uradio Digital Global za 2018. godinu, Internet u našoj državi koristi 75 posto građana, odnosno 2,63 milijuna stanovnika, unatoč tome što je i to ipak ispod europskog prosjeka.

Građani naše države su veoma aktivni korisnici društvenih mreža, gdje je čak 1,7 milijuna, odnosno 48 posto građana.

 

 

(bljesak.info)