INTERVJU| Smiljka Brtan: U 2018. ćemo raditi na promociji kulture i kulturnih događanja

„Da bi čovjek bio kulturan nije dovoljno da čita popularne romane i posjećuje pozorište. On mora neprestano, danonoćno da radi na sebi, da čita, uči i trudi se“ – riječi su Antona Pavloviča Čehova, poznatog ruskog književnika.

Uistinu jeste tako, a koliko god čovjek kao pojedinac bio odgovaran za nivo kulture u društvu, ogromno ulogu igraju obrazovne i kulturne ustanove. Nažalost, u današnjem vremenu kultura je zapostavljena, na način minimalnih ulaganja u istu, kao i nedovoljnu promociju značaja i vrijednosti kulturnih događanja.

Portal Jajce Online posjetio je Dom kulture Jajce, gdje smo u ugodnom ambijentu razgovarali sa ravnateljicom ove ustanove Smiljkom Brtan. Dotakli smo se najaktuelnijih tema vezanih za infrastrukturna ulaganja u jajački Dom kulture, kao i predstojeća kulturna događanja u našem gradu, o čemu opširnije možete pročitati u nastavku.

Nedavno ste preuzeli poziciju ravnateljice Doma kulture. Možete li nam ukratko predstaviti Vaš plan rada?

– Ulogu ravnateljice preuzela sam 26.1.2018. godine i na samom početku sam morala izvršiti analizu postojećeg stanja, da upoznam djelatnike koji tu rade, kao i cjelokupan prostor koji pripada Domu kulture.

Dom kulture, kako u Jajcu, tako i u svakom drugom gradu treba da ima posebno mjesto i poseban značaj u kreiranju kulturnih sadržaja. Ujedno, trebao bi biti nositelj i pokretač svih društvenih aktivnosti koje su značajne za jednu lokalnu zajednicu.

Da bi Dom kulture u Jajcu funkcionirao svih 365 dana, potrebno je uložiti značajnija finansijska sredstva.

Na prvome mjestu treba srediti grijanje i stolariju, opremiti knjižnicu, a tu su i neka manja ulaganja.

Dom kulture služi svojoj svrsi, služi za zadovoljenje kulturnih potreba građana grada Jajca, a ujedno žalosti činjenica da od osnivanja ove ustanove 1968. godine, u istu nije ništa značajno uloženo. Sve se završilo na rekonstrukciji krova i obnovi kazališne dvorane.

Osnovni cilj u 2018. godini bit će promocija kulture i kulturnih događanja, ukazivanje na njihov značaj i uključivanje u takve aktivnosti što većeg broja sugrađana različite dobi.

Kada su u pitanju ulaganja, tu su pod broj jedan rješavanje grijanja, stolarije i opremanje knjižnice, a rješavanjem pomenutog stvorili bi se bolji uvjeti za rad uposlenih, kao i za održavanje kazališnih predstava u zimskom periodu, što je trenutno gotovo nemoguće.

Prostorije Doma kulture godinama su bez grijanja. Što ćete učiniti po tom pitanju?

– Kada je u pitanju grijanje, moram kazati kako se već radi na tome, radi se na izradi idejnog projekta koji će biti završen tijekom idućeg tjedna. Nakon toga slijedi traženje finansijskih sredstava putem javnih poziva Općine, resornih ministarstava, zatim preko javnog poziva za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Također ćemo, glede grijanja, aplicirati i kod Ministarstva za zaštitu okoliša SBK.

U toku su pripreme za Plivske omahe i Pozorišne/kazališne igre BiH. Septembarske večeri, a odnedavno i likovna kolonija također su tradicionalne manifestacije. Hoće li doći do nekih izmjena u samome programu i kako teku pripreme?

– Plivske omahe su neizostavna manifestacija, tradicionalno se održavaju početkom petog mjeseca i sjajna su prilika da našim sugrađanima, u okviru festivalskog programa, prezentiramo svo bogatstvo i različitosti koje krase naš grad, te približimo najaktualnije teme iz oblasti duhovnosti, tradicije, običaja i folklora.

Novina će ove godine biti što radimo na izdavanju knjige jajačkih pjesnika. Do sada se već prijavilo 15 pjesnika jajačkog kraja i prikupili smo oko 150 pjesama. Vršimo selekciju pjesama, a ujedno radimo na pripremi biografija pjesnika. Nadamo se da će knjiga biti izdata tijekom ovoga festivala.

– Posebno mjestu svakako zauzimaju Kazališne igre, koje će se ove godine održati po 37. put u našem gradu, a kao što znamo, riječ je o najstarijem kazališnom festivalu u BiH. Mi svakodnevno radimo na organizaciji ovogodišnjih Igara, čija organizacija zahtjeva veliki trud i zalaganje svih uposlenih. Ove godine, Kazališne igre će se održati od 1.7. do 9.7.2018. godine, a selektor će i ove godine biti prof. dr. Almir Bašović, dramski pisac i teoretičar, profesor komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Za 2018. godinu planirana je i likovna kolonija, koja se tradicionalno održava u osmom mjesecu. Pokretač kolonije je Galerija, iako dobar dio posla na organizaciji rade djelatnici Doma kulture. Plan nam je da likovna kolonija obuhvati učesnike iz županija koje do sada nisu bile obuhvaćene. Cilj je da omogućimo učešće što većeg broja umjetnika, da dođu u Jajce i daju svoj doprinos.

Također, ono što je već uhodano svih ovih godina su Septembarske večeri, takmičenje pjevača amatera jajačkog kraja, koje će se svakako održati i ove godine.

Značajno je kazati da ostaje saradnja sa svim udruženjima našega grada i saradnja sa vjerskim zajednicama, printanim i elektronskim medijima, kako u Jajcu, tako i BiH.

U medijima su kružile razne priče o Galeriji. Što je prava istina?

– Mogu kazati da Galerija nije zatvorena onako kako je to predstavljeno u nekim medijima. Posljednjih dana Galerija uistinu ne radi, međutim u njoj svakako posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo nikakvih događanja. Ugovor o radu sa bivšim uposlenikom je istekao 24.2.2018. godine, Upravni odbor nije produžio taj ugovor, i mi trenutno radimo na unutarnjoj reorganizaciji Doma kulture, a galerija će naravno biti otvorena čim se ukaže potreba za to. Također sam dogovorila sa direktorom Agencije (Mijat Saraf, op.a.) da Galerija bude uvrštena na njihovu turističku kartu i da se posjetitelji, odnosno turisti usmjeravaju ka njoj. Galerija će, dakle, raditi u punom kapacitetu, a tko će biti uposlen, to ćemo još vidjeti.

Da li planirate da obogatite fond knjižnice, i ako da, na koji način?

– Kada je u pitanju knjižnica, potrebno je osuvremeniti knjižnično poslovanje zbog stalnog povećanja zahtjeva korisnika, u pogledu suvremenih književnih trendova. Razmišljamo da osmislimo Facebook profil i web stranicu knjižnice, putem kojih bi se stanovništvo upoznavalo sa samim sadržajem knjižnice.

Također smo uradili projekat opremanja gradske knjižnice tehničkom opremom, za što je prema našim procjenama potrebno oko 7.000 KM, koje bi se utrošile na računarsku opremu, stolove i sl., što smatram da nije veliki iznos za jednu knjižnicu i za jedan grad.

 

(Jajce Online)